Čak i danas, jaja retko opstaju u kartonima supermarketa. Neverovatno je pomisliti da je ovo otkriće staro jedan milenijum.
Izgradnja industrijskog kompleksa u izraelskom gradu Dafna krenula je u neočekivanom pravcu. Izraelski zakon zahteva da svi građevinski projekti budu praćeni iskopavanjem, a arheolozi su na ovom lokalitetu došli do jedinstvenog otkrića – u septičkoj jami je pronađeno kokošije jaje staro 1.000 godina.
Ovo je od jedno od najstarijih kokošijih jaja ikada pronađenih u Izraelu. Pošto je ljuska bila blago napukla, većina njegovog sadržaja je iscurila, ali deo žumanca je još uvek u jajetu, što će omogućiti dalje analize u budućnosti, navodiRTS.
"Ovo je veoma retko otkriće i u Izraelu i u svetu. Zanimljivo je pronaći fragmente jajeta, ali pronaći celo jaje je jedinstveno otkriće. Pošto je unutrašnjost ljuske u odličnom stanju, arheolozima će biti lakše proučavanje pronađenog materijala i izvlačenje DNK", istakao je arheolog Li Peri Gal.
Jaje pronađeno u Dafni je puklo kada je uzeto sa lokacije, ali je vraćeno u prvobitno stanje u laboratoriji za organsku hranu. Fragmenti ljuske jaja iz ranijih perioda pronađeni su u Davidovom gradu u Jerusalimu i u Cezareji i Apoloniji.
Kompletno jaje je iskopano u ogromnom industrijskom kompleksu koji datira iz vizantijskog perioda od IV do VII veka p. n. e. Unutar lokacije, arheolozi su pronašli septičku jamu iz islamskog perioda i, na veliko iznenađenje, unutra su primetili neobičan predmet.
"Pretpostavlja se da je jaje očuvano zbog uslova u kojima je pronađeno, u septičkoj jami koja sadrži mekani ljudski otpad koji ga je sačuvao. Čak i danas, jaja retko opstaju u kartonima supermarketa. Neverovatno je pomisliti da je ovo otkriće staro 1.000 godina", rekla je arheološkinja Ala Nagorski, direktorka arheoloških iskopavanja.
"Pilići su u jugoistočnoj Aziji pripitomljeni pre oko 6.000 godina, ali su tek kasnije korišćene u ljudskoj ishrani. Prvobitno su korišćeni u borbama, darivani kraljevima, a neki lepši primerci bili su u drevnim zoološkim vrtovima. Trebalo im je vremena da uđu u ljudsku ishranu", rekao je Li Peri Gal.
Jedno od nalazišta gde su prvi put pronađeni dokazi o gajenju pilića su u helenističkom nalazištu Mareša u Izraelu, koje je staro 2.300 godina. Piletina je predstavljala važan deo prehrane starih Jevreja, a kasnije i starih muslimana, koji nisu mogli da jedu svinjetinu. "Porodicama je bila potrebna gotova zamena za protein koja ne zahteva hlađenje i konzerviranje, a pronašli su je u jajima i pilećem mesu", rekao je Peri Gal.
U septičkoj jami pronađeni su i neki drugi predmeti, uključujući tri koštane lutke. Iskopavanja su izvedena u okviru projekta izgradnje novog naselja u Dafni, jer izraelski zakon zahteva da svi građevinski projekti budu praćeni iskopavanjem.
Možda će vas zanimati i: