Svi hrišćani se raduju Uskrsu, a praznik je šareniji i veseliji zbog jaja. Najmlađi se posebno potrude oko dekorisanja, a za ljubitelje čokolade tu su i čokoladna uskršnja jaja.
Upadljivo obeležje hrišćanskog praznika koji slavi Hristovo uskrsnuće svakako su jaja - bilo da su čokoladna, bilo da su ona koja farbamo, a potiču od različitih pernatih životinja.
Prema hrišćanskoj propovedi u nedelji koja prethodi Uskrsu ("Sveta nedelja") jaja ne bi trebalo da se jedu. Tako da sva jaja koja se tokom tih nedelju dana sačuvaju farbaju se na Veliki petak i poklanjaju kao poklon deci za vreme praznika.
Jaja su oduvek bila simbol plodnosti i obnove. Pagani su jaja smatrali simbolom rađanja i regeneracije karakteristične za prolećno vreme i proslavu dolaska proleća. Rani hrišćani primenili su istu simboliku na Hristovo uskrsnuće i novi život.
Prema tome, tradicija farbanja i dekorisanja jaja drevni je običaj i primenjuje se kod hrišćana sa istoka i kod hrišćana sa zapada još od srednjeg veka, ali je poreklo tradicije i dalje predmet sporenja.
Viktorijanci su ovaj običaj upotpunili jajima od kartona, prekrivenim satenom u koja se stavljaju pokloni.
Prvo čokoladno jaje pojavilo se u Francuskoj i Nemačkoj u 19. veku, ali je bilo gorko i teško. Kako su tehnike pravljenja čokoladnih poslastica napredovale, tako su i uskršnja čokoladna jaja bivala sve lepša. Ubrzo su čokoladna jaja postala omiljena uskršnja tradicija svim ljubiteljima čokolade.