Sat postavljen još 1410. godine treći je po redu najstariji astronomski sat na svetu i najstariji koji još uvek funkcioniše. Otkad je napravljen, Pražani su širili legende o njemu...

PREMA MRAČNOJ PRIČI IZ PETNAESTOG VEKA, sat u Pragu napravio je izuzetan časovničar Mikuláš (Nikola) iz grada Kadanja, kom je veština donela veliki ugled, pa su mnogi gradovi želeli da i njihove trgove krasi veliki astronomski sat.
Mikuláš je odbijao da pokaže plan izrade svog remek-dela, ali su glasine o njegovoj popularnosti stigle do praških poslanika. Iz straha da bi Mikuláš mogao da izgradi veći, bolji i lepši sat za neki drugi grad, poslanici su brilijantnog časovničara oslepeli komadom gvožđa, kako bi bili sigurni da će praški Astronomski sat ostati jedini takav na svetu.
NESREĆNI ČASOVNIČAR spremao je osvetu: sa jednim svojim učenikom se uputio ka Astronomskom satu i pokušao da uništi njegov mehanizam. Navodno je u tome i uspeo: legenda dalje kaže da on nije radio više od jednog veka.
Iako je reč o legendi koju je zabeležio je Aloiz Jirašek, ova priča uvek se pominje kada se govori o istoriji izuzetnog Astronomskog sata. Časovnik je modifikovan, uništavan i popravljan mnogo puta otkad je napravljen.
Astronomski časovnik u Pragu je najpoznatiji astronomski sat na svetu, a sastoji se od četiri pokretna automata (uključujući i ton kostura koji se oglašava na svakih sat vremena), kao i rotirajuće statue od 12 apostola. Sat prikazuje vavilonsko vreme, staro češko vreme, nemačko i zvezdano vreme. Takođe, pokazuje faze Meseca i Sunca i njihovo putovanje kroz sazvežđa Zodijaka.
Kalendar se nalazi odmah ispod sata i pokazuje koji je dan u mesecu, dan u nedelji, praznične dane i alegorijske slike u tekućem mesecu, kao i znakove Zodijaka. Pozadina simboliše Zemlju i pogled na noćno nebo: plavi krug u središtu je simbol Zemlje, gornji plavi krug je deo neba tik iznad horizonta, dok su crveni i crni delovi predstave neba daleko iznad horizonta. Tokom dana, jedan od rotirajućih krugova – onaj koji simboliše Sunce – stoji ispred dela na plavoj pozadini, a tokom noći je on na crnoj pozadini.
Legenda o neobičnoj sudbini Mikuláša iz Kadanja nije jedina koja se uvek pominje kada se govori o istorijatu ovog čudesnog mehanizma.
Dugo se verovalo da će Pražani patiti ukoliko zapostave Astronomski sat, da će figura skeleta klimanjem glave potvrditi da za Čehe stižu teška vremena i da je jedini spas dečak koji će biti rođen za Novu godinu, koji će oterati zlo...
Ima i onih legendi koje skelet na satu ne vide kao zlog duha, već kao nadu, zbog stare priče o osuđenom vitezu koji je pomilovan nakon što je skelet iz vilica oslobodio vrapca.