Za razliku od čuvenog deke koji za ovaj praznik donosi poklone dobroj deci, ova antropomorfna figura simbol je kazne za loša dela.

Telo prekriveno crnim ili smeđim krznom, krivudavi veliki rogovi, kopita, dugačak i špicast jezik. Obično se tako prikazuje Krampus, biće koje nosi lance i njima udara o tlo, čime se pojačava već dramatična predstava glavnog antiheroja u božićnim danima u folkloru austrijskog dela Alpa.
Ova neobična i zastrašujuća figura opisuje se kao lik koji je suprotanDeda Mrazui kažnjava decu koja nisu bila dobra u toku godine.

Tačno poreklo ovog mitskog bića još uvek nije poznato, a neki antroplozi veruju da priča o tom demonskom stvorenju datira još od vremena germanskog paganizma.
Ipak, mnogo vekova kasnije, širom Austrije (u kojoj postoje priče o različitim varijacijama ovog bića) svake godine se organizuju parade i festivali čija je Krampus centralna figura. Jedna od najpoznatijih parada je Krampusova parada ili Klaubaufe u Lijencu, za koju stručnjaci smatraju da je stara više vekova.
Ona podrazumeva da se mladići maskiraju u Krampusa i paradiraju ulicama, što je trag starog paganskog rituala izvođenog da bi se oterali zimski duhovi. Ovi mladi muškarci obično nose irezbarene drvene maske, odela od krzna, kravlja zvona.
Slične manifestacije održavaju se i u drugim delovima Austrije, kao i u Nemačkoj, Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj i Sjedinjenim Američkim Država.

Poslednjih decenija, Krampus je sve popularniji: bio je junak stripova, holivudskog filma nazvanog njegovim imenom, video-igara itd.
Po legendi, Krampus dolazi da kazni decu jedne hladne decembarske noći, kao deo pratnje Svetog Nikole. On ide od kuće do kuće i, dok njegov pratilac ostavlja slatkiše u cipelama dobre dece, on kažnjava onu koja nisu bila poslušna – Krampus je jin svečevom jangu, kako kaže Džeremi Segers, organizator festivala Krampusnacht.
"Imate sveca i imate đavola", objašnjava on.

Međutim, malo podataka do kojih su stručnjaci došli ukazuje na to da Krampusovo poreklo nema mnogo veze s Božićem. Njegovo ime potiče od reči kramper, što znači "kandža" i verovalo se da je on sin nordijske boginje podzemlja Hele. U XII veku, katolička crkva je pokušala da zabrani proslave u čast Krampusu zbog njegove sličnosti sa đavolom, a i mnogo kasnije, 1934. godine, Hrišćanska socijalistička partija je zabranila održavanje ovih svečanosti i delila pamflete na kojima je pisalo da je on zao. Ipak, ove zabrane nisu učinile da ljudi zaborave Krampusa.