Adolf Hitler je tvrdio da ga je britanski ratni heroj Henri Tandi držao na nišanu tokom Prvog svetskog rata, a zatim se u poslednjem trenutku predomislio. Da li je Hitler izmislio ovu priču?

Dvadeset i osmog dana septembra 1918. godine desio se, kažu, jedan od najneobičnijih incidenata u Prvom svetskom ratu. Tokom Pete bitke kod Ipra, u blizini francuskog sela Markoing, britanski vojnik Henri Tandi pokazao je hrabrost zbog koje je nagrađen Viktorijinim krstom, najvećom nagradom za hrabrost iskazanu u borbi sa neprijateljem koju mogu da dobiju britanske snage.
Ali tokom iste bitke, Tandi je navodno doneo jednu odluku koja je izmenila tok istorije. Kada je 27-godišnji redov primetio ranjenog nemačkog vojnika na liniji vatre, odlučio je da ga ne ubije. Ta odluka bacila je u senku čitavu njegovu vojničku karijeru.
Ovu priču prvi je čuo britanski premijer Nevil Čemberlen i to od čoveka koji je tvrdio da je on bio ranjeni nemački vojnik. Taj čovek bio je Adolf Hitler.
Vojna karijera Henrija Tandija
Henri Tandi je rođen 30. avgusta 1891. godine u mestu Leamington Spa u Varvikširu u Engleskoj i veliki deo detinjstva proveo je u sirotištu.
Ali uprkos svojoj teškoj mladosti, Tandi je pohađao lokalnu školu Sveti Petar, a nakon završetka dobio posao u hotelu Regent, gde je održavao kotlove.
Iako se u nekim izvorima navodi da se Tandi pridružio Britanskoj vojsci sa samo 14 godina, evidencija pokazuju da je imao 19 godina kada je 1910. godine stupio u vojne redove. Kada je četiri godine kasnije izbio Prvi svetski rat, on se pokazao kao veoma hrabar i sposoban. Iako je ranjen u Bici kod Some i ponovo povređen u Bici kod Pašandela, nije odustajao od vojne karijere.
Tandi je postao najodlikovaniji Britanac koji se borio u Prvom svetskom ratu, ali hrabrost nije ono po čemu je Tandi ostao najpoznatiji.

Navodni susret sa Adolf Hitlerom
Britanski premijer Nevil Čemberlen stigao je u Nemačku 1938. godine u želji da obezbedi mirovni pakt sa Adolf Hitlerom, koji je tada već bio diktator Trećeg rajha.
Prema pisanju Bi-Bi-Sija, tokom posete Čemberlen je boravio u Hitlerovom bavarskom planinskom utočištu Berghof. Tamo je Čemberlen ugledao sliku koja prikazuje savezničke vojnike na raskrsnici Menin 1914. godine.
Nema sumnje da je Čemberlen pomislio kako je slika neobičan izbor za Hitlera, posebno ako se uzme u obzir poniženje koje su Nemci osećali nakon poraza u Prvom svetskom ratu. Ali Hitler je tvrdio kako oseća posebnu povezanost sa tom slikom na kojoj se nalazi Green Howards, pešadijski puk poznat i kao Jorkširski puk, i jednim savezničkim vojnikom.
"Taj čovek je bio tako blizu tome da me ubije da sam pomislio da više nikada neću videti Nemačku", navodno je rekao nacistički diktator Čemberlenu. Vojnik je uperio pušku u njega, ali je u poslednjem trenutku odlučio da ga poštedi, dodao je Hitler.
Hitler je sam identifikovao vojnika kao Henrija Tandija, nakon što je u novinama video fotografiju na kojoj ovaj prima Viktorijin krst.
Da li je Henri Tandi zaista poštedeo Adolfa Hitlera?
Priča ima neke dokaze koji je potkrepljuju. Muzej Green Howards potvrdio je kopija slike italijanskog umetnika Fortunina Mantanija bila među Hitlerovim stvarima tokom povlačenja, što ukazuje na to da mu je bila važna.
Muzej takođe poseduje pismo Hitlerovog ađutanta, Frica Videmana, zahvaljujući kojima znaju da je Hitler želeo tu sliku: "Firer je bio veoma zainteresovan za stvari povezane sa njegovim ratnim iskustvima. Bio je vidno dirnut kada sam mu pokazao sliku"
Uprkos tome, biograf Henrija Tandija, dr Dejvid Džonson, bacio je sumnju na autentičnost navodnog susreta između Tandija i Hitlera. On ističe da je vojnik koji je poštedeo Hitlerov život verovatno bio prekriven blatom i krvlju, što je otežalo diktatoru da ga prepozna na slici.
Džonson takođe ističe da je Hitlerova jedinica premeštena oko 50 milja severno od 11 dana pre nego što se navodni susret dogodilo 28. septembra 1918. godine. Plus, papiri iz bavarske državne arhive ukazuju na to da je Hitler bio na odsustvu između 25. i 27. septembra, što znači da se Hitler 28. septembta tek vraćao svojoj jedinici.
Da li je moguće da je Hitler slučajno identifikovao pogrešnog čoveka koji ga je spasio? Ili je izmislio priču? Džonson veruje u ovo drugo.
"Hitler je imao nameru da impresionira nemački narod govorivši im da to što je peživeo ima viši smisao, odnosno da bi Nemačku vratio na mesto koje joj u svetu pripada", rekao je Džonson za The History Press.
"Priča je naravno zvuči bolje ako kaže da ga je poštedeo najodlikovaniji vojnik, a ne neki anonimni. To ne bi privuklo istu pažnju", dodao je.

Odgovor Henrija Tandija na navode
Henri Tandi je prvi put čuo Hitlerovu priču verovatno 1938. godine, nakon što mu je drugi oficir rekao za Čemberlanov razgovor sa diktatorom.
Tandi je potvrdio da je 28. septembra 1918. godine poštedeo vojnika, ali nije mogao sa sigurnošću da kaže da li je to bio Adolf Hitler. Prema pisanju Bi-Bi-Sija, citiran je u avgustu 1939. godinu izdanju Coventry Heralda: "Prema njihovom mišljenju, upoznao sam Adolfa Hitlera. Možda su u pravu, ali ne mogu da ga se setim."
Ali samo godinu dana kasnije, 1940, Tandi je čini se prihvatio priču o sebi, rekavši: "Da sam samo znao da je ono što se ispostavilo da jeste. Kad sam video sve muškarce, žene i decu koju je ubio i ranio, žalio sam se Bogu što sam ga pustio da ode."
Zbog ovog citata, neki ljudi su uvereni da se susret Tandija i Hitlera zaista dogodio. Međutim, Tandi je ovo izgovorio nakon što je Luftvare bombardovao njegov dom, tako da postoji mogućnost da je samo emotivno odreagovao na uništavanje njegovog kraja.
Posle toga, Tandi nije više nikada javno govorio o navodnom incidentu.
Hitlerove tvrdnje da se radilo o Tandiju nikada neće biti definitivno potvrđene ili osporene. Ali ono što može da se potvrdi jeste da je Tandi jedan od najneverovatnijih vojnika Prvog svetskog rata, koji je odbio da puca u ranjenog čoveka.