Prvo je bila Poliksena, a onda Mirtala, pa Olimpija i na kraju Stratonika. Ipak u istoriji je ostala zapamćena kao osvetoljubiva žena Filipa II Makedonskog i ambiciozna majka Aleksandra Velikog.

VEĆINA DOSTUPNIH INFORMACIJA o životu majke Aleksandra Velikog se zasniva na tračevima i anegdotama. Ne znamo pouzdano kako je izgledala, niti je je do danas sačuvana navodna obimna prepiska koju je vodila sa sinom, a koja bi možda mogla da rasvetli njen karakter. Umesto toga o njoj danas vlada mišljenje kako je bila impulsivna žena, koja je uništavala sve neprijatelje koji su joj se našli na putu.
Žena koju su mnogi smatrali čudnom
Njeno pravo ime je bilo Poliksena. Ali pošto je njen stric i kralj Epira rešio da ojača svoj savez sa Makedonijom i da je uda za Filipa II Makedonskog, ona je promenila ime u Mirtala. Kakav odnos su njih dvoje u početku imali, nije potpuno jasno. Plutarh spominje da su se vrlo brzo po upoznavalju zaljubili. Međutim, očigledno je da su se tokom vremena udaljili, a kao jedan od glavnih razloga za to je navedena kraljičina čudna navika da spava sa zmijama. Nakon toga usledile su Filipove brojne ljubavne afere, a mržnja prema Olimpiji - nakon pobede konja njenog muža na Olimpijskim igrama uzela je novo ime - je rasla.
The frontside of a gold medallion depicting a veiled lady who may be Olympias, wife of Philip II of Macedon and mother of Alexander the great, from Treasury of Abu Qir, Egypt. Greek civilization, 3rd Century BC.
— ArchaeoHistories (@histories_arch)May 15, 2022
Archaeological Museum of Thessaloniki, Greece.#archaeohistoriespic.twitter.com/Nnos6U8N3S
Brak su pratili skandali, ali kako sve druge žene sem nje i Filine iz Tesalije nisu uspele da mu podare muškog naslednika, legitimni vladar nakon Filipove smrti je mogao da bude jedan od njihovih sinova. Iako su bili sličnih godina, Aridej je izgubio mogućnost pretendovanja na presto jer je navodno postao mentalno ograničen. Ubrzo su pristigle i pritužbe da je sama Olimpija zaslužna za ovo, jer je izazvala dečakovu bolest tako što je pokušala da ga otruje. Međutim, vrhunac optužbi protiv nje je usledio nakon Filipove svadbe sa Kleopatrom Eurudikom.
Majka i baka koja brani interese svoje dinastije
Ni odnos sa Aleksandrom nije bio bez trzavica, ali kako su zavisli jedno od drugog na dvoru - spajao ih je osećaj savezništva i borbe. Olimpija je aktivno učestvovala u njegovom obrazovanju, a Plutarh dodaje da je imala i ogroman uticaj na njegov odnos sa ocem. Često ga je podstreikvala da se meša u njegove planove ukoliko je smatrala da su nepovoljni za njih dvoje. Stoga ne čudi da se nakon Filipove ženidbe sa Kleopatrom, Aleksandar se posvađao sa ocem. Ovo je rezultiralo time da je proglašen kopiletom, nakon čega je morao da ode sa majkom u izgnanstvo.
For#MosaicMonday, a narrative mosaic from#Lebanonwith scenes from the Alexander Romance, showing an infant#Alexanderthe Great being bathed while his mother Olympias looks on. Photos Egisto Sani (CC BY-NC-SA 2.0). A long read about the#mosaichere:https://t.co/xQSwe9Ltv3pic.twitter.com/JjOf1jo5fw
— Carolyn (@CarolynPPerry)October 12, 2020
Besna Olimpija je tada počela da nagovara svog brata da zarati sa Makedonijom, u međuvremenu Filip je shvatio da bi ovo moglo da ugrozi njegove dalje planove te je rešio da se pomire, a ruku zajedničke ćerke Kleoptre ponudi njenom ujaku. Iako danas nije poznata pozadina dešavanja na svadbi u Egama 336. godine p.n.e., Filipa je ubio njegov telohranitelj Pauzanija pred velikim brojem zvanica.
Olimpija je odmah naredila da se ubiju Kleopatra Erudika i njena deca. Stoga, mnogi danas smatraju da je Olimpijina i Aleksandrova umešanost u ubistvo očigledna. U narednim godinama, sin joj je u mnogobrojnim prilikama iskazao nasklonost - slao joj je poklone, često su se dopisivali tokom vojnih kampanja, a pred kraj njenog života je čak proglasio i božanstvom.
Pored religijskih uloga koje je preuzela na sebe u odsustvu kralja, postoje naznake da je vršila i neke političke zadatke. Njeno ime se pojavljuje među primaocima donacija pšenice iz Кirene u vremenima oskudice, a u još najmanje dva navrata je delovala kao predstavnica države. Nakon smrti Aleksandra Velikog nastavila je da brani interese svog unuka Aleksandra IV, ali bezuspešno. Jedan od kandidata za presto - Kasandar, je na nakon predaje bitke pogazio svoje dato obećanje i oduzeo joj život.