Pretpostavka je da se na ovom mestu prostire nalazište iz bronzanog doba.
Praistorijska zbirka Narodnog muzeja u Beogradu, sada već davne1948. godine, postala je bogatija za jednu grobnu urnu koja je pronađena slučajno, na gradilištu, prilikom izgradnje temelja, onovremenog, Preduzeća za razvoj dunavskog poljoprivrednog dobra u beogradskom naselju Borča.
Pretpostavka je da se na ovom mestu prostire nalazište (nekropola sa spaljenim pokojnicima) iz bronzanog doba odnosno iz druge polovine drugog milenijuma pre n.e.
Naselja bronzanodobne belegiške kulture (nazvana po velikoj nekropoli u sremskom mestu Belegiš, lok. Stojića gumno) vrlo su malo istraživana. Otkrivana su u okviru višeslojnih praistorijskih naselja na obalama reka i na dominantnim položajima na prostoru današnjeg istočnog Srema, južnog Banata i Šumadije. Naselja su istražena u ograničenoj meri, na nalazištima u Jakovu i Gomolavi gde je utvrđeno postojanje zemunica i jama ali ne i nadzemne arhitekture. Nekropole (Surčin, Belegiš, Vojlovica, Kovačica i Кaraburma) sticajem okolnosti, pružile su reprezentativnije arheološke nalaze koji se sastoje od grobova spaljenih pokojnika sa masivnim ukrašenim i neukrašenim bikoničnim urnama, u koje su kao prilozi polagani keramičke posude i metalni predmeti.
Tekst je objavljen u sklopu projekta „Slojevi prestoničke prošlosti" koji je sufinansiran iz budžeta Grada Beograda, Gradske uprave grada Beograda, Sekretarijata za informisanje.
Možda će vas zanimati i: