Preminuo Branko Lustig, zatočenik Aušvica i producent "Šindlerove liste" i "Gladijatora"

Jutros je u Zagrebu umro istaknuti filmski producent i jedini hrvatski dvostruki dobitnik Oskara, Branko Lustig.

"Moj broj je A3317. Dalek je put od Aušvica do ove pozornice. Umirući su mi ostavili u amanet da, ako preživim, pričam kako je bilo", rekao je Lustig nakon što je nagrađen filmskom nagradom Oskar kao najbolji producent 1993. godine za film "Šindlerova lista".

Rodio se u Osijeku 1932. godine. Zbog jevrejskog porekla bio je u toku Drugog svetskog rata zatočenik zloglasnih koncentracionih logora Aušvic i Bergen-Belsen. Većina članova njegove porodice nestala je u koncentracionim logorima širom Evrope, uključujući i njegovu baku koja je ubijena u plinskoj komori i oca koji je ubijen u Čakovcu.

Iako vrlo mlad, uspeo je da preživi strahote logora, a na dan kad je oslobođen, imao je samo 30 kilograma. Njegovo iskustvo iz logora ugrađeno je u "Šindlerovu listu", film Stivena Spilberga, kojem je pomogao da uverljivo prikaže mučne scene iz koncentracionih logora.

"Sreća me prati još od logora", govorio je.

Lustig je 1955. godine diplomirao glumu na Akademiji dramskih umetnosti Univerziteta u Zagrebu, iste je godine počeo profesionalnu karijeru u zagrebačkom Jadran filmu, u to doba velikom preduzeću za proizvodnju i distribuciju filmova.

Ubrzo sledi Lustigov angažman u gotovo svim inostranim filmskim produkcijama na području bivše Jugoslavije. Radio je kao upravniklokacije (location manager), asistent režije, asistent produkcije i producent, a u nekoliko je filmova odigrao i manje uloge.

Od filmova i serija na kojima je tad sarađivao najznačajniji su "Guslač na krovu", "Sofijin izbor", "Limeni bubanj", "Vetrovi rata" i "Rat i sećanja".

Lustig se 1988. seli u SAD, gde nastavlja da gradi filmsku karijeru, prvenstveno kao producent. Blisko je sarađivao s uglednim rediteljima Stivenom Spilbergom i Ridlijem Skotom, a producirao je veliki broj priznatih i nagrađivanih filmova, npr. "Pad crnog jastreba", "Hanibal", "Kraljevstvo nebesko", "Američki gangster"...

Dva filma iz toga razdoblja - "Šindlerova lista" i "Gladijator" donela su mu nagrade Oskar i BAFTA. Njegov rad na mini-seriji "Drug Wars: The Camarena Story" okrunjen je nagradom Emi. Svog Oskara za "Šindlerovu listu" 2015. donirao je Muzeju holokausta "Yad Vashem" u Jerusalimu.

Lustig je niz godina bio aktivan u Holivudu, gdje je učestvovao u radu Akademije filmskih umetnosti i nauke kao član Odbora za nominacije. Jedan je od inicijatora USC "Shoah Foundation", zadužbine posvećene izradi audio-vizualnih intervjua s preživelima i svedocima holokausta.

Pre šest godina sa suprugom se vratio u Zagreb. Tada je u razgovoru za Jutarnji.hr izjavio da ni za čim u životu ne žali.

"Ne bih ništa promenio, ovako kako je bilo bilo je divno. Toliko sam prijatelja i poznanika stekao, imao sam zaista lep život. Ali, što je bilo, prošlo je, tako je to kad postanete stariji, družite se s najstarijim prijateljima, a ja ih ovde nemam. Nisam ovde išao u školu, moji su prijatelji u Zagrebu. Osim toga, Kalifornija je predivna zemlja, ali nema Žumberka, a to joj je velika mana", rekao je Lustig.

Od 2008. godine bio je predsednik Festivala tolerancije - JFF Zagreb, do pre nekoliko godina poznatog pod nazivom Festival jevrejskog filma, koji se svake godine organizuje u Zagrebu, ali i u gradovima nekoliko drugih država regije.

U aprilu je proglašen počasnim građaninom Zagreba. Hrvatski predsednik Franjo Tuđman odlikovao je Lustiga 1994. godine Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za zasluge u promicanju međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske.