Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Istorija

Dizajn mosta Leonarda Da Vinčija oživljen 500 godina kasnije: Da li bi bio uspešan?

Autor Staša Miljković
Autor Staša Miljković

Leonardo da Vinči je 1502. godine nacrtao skicu za projekat mosta koji bi u to vreme bio najduži na svetu, 280 metara. Iako taj most nije nikada napravljen, inženjeri Instituta za tehnologiju Masačusetsa su isprobali projekat da ...

Izvor: Foto: Profimedia

Rezultat njihovog rada predstavljen je na konferenciji Međunarodnog udruženja za školjkaste i prostorne strukture, prošle nedelje u Barseloni, u Španiji, navodi se u saopštenju univerziteta.

Da Vinči je predao svoju inovativnu skicu sultanu Bajazitu Drugom, vladaru Osmanskog carstva od 1481. do 1512. godine, koji je zahtevao izgradnju mosta preko Zlatnog roga u Istanbulu. To je prirodna reka, estuar, koja razdvaja naselje Galata od Istanbula. Da Vinčijev predlog nije prošao u Istanbulu, a na tom mestu je sada ogroman viseći most s kablovima. 

Povezane vesti

Ali, inženjeri su se pitali kako bi tako veliki most bio konstruisan po Da Vinčijevoj ideji i proučavali su njegov crtež, kao i od kojeg bi materijala most mogao biti izgrađen u to vreme. Napravili su model u manjoj razmeri da bi isprobali njegovu stabilnost i kako može reagovati na različite uslove. Most bi u vreme kada ga je Da Vinči zamislio bio sasvim novo rešenje u poređenju s tada popularnim mostovima s polukružnim kamenim lukovima. Tim lukovima je trebalo postaviti jake stubove kao oslonac na krajevima raspona mosta kako bi nosili njegovu težinu. Ali, Da Vinči je predložio spljošten luk koji bi ipak dostigao visinu potrebnu da ispod mosta prolaze brodovi. Luk izgleda kao veliko lučno i razvučeno slovo "X", s blagim usponom da bi ljudi lako prelazili iz Istanbula u Galatu.

"To je neverovatno ambiciozno", izjavila je Karli Bast, učesnica istraživanja i donedavna studentkinja MIT-a.

"Bio bi to most čak oko 10 puta duži od tipičnih mostova tog vremena. Ali to rešenje je geometrijski veoma savršeno, s mnogo više zakrivljenosti i trodimenzionalnosti od tipičnih lučnih mostova", dodao je Džon Oksendorf, profesor arhitekture i građevinskog i ekološkog inženjerstva na MIT-u.

Povezane vesti

Da bi se most stabilizovao pri bočnom ljuljanju od opterećenja, kao i kada dođe do zemljotresa, Da Vinči je nacrtao da se noseći oslonci mosta na oba kraja luka ne pružaju upravno naniže, nego prema spolja, dalje od luka. Znao je da u toj oblasti može biti zemljotresa, jer ih je bilo i ranije. U to vreme kamen je bio osnovni materijal za izgradnju mostova takve dužine, jer drvo ne bi bilo praktično. Istraživači nisu uz skicu našli nikakve Da Vinčijeve detalje za izgradnju mosta, ali smatraju da je on mogao planirati spajanje kamenih blokova bez maltera.

Author: Karly Bast and Michelle Xie/ Massachusetts Institute of Technology Description: Ferrari Press Agency Ref 10961 Bridge 1 11/10/2019 See Ferrari text Picture must credit: Karly Bast and Michelle Xie/ Massachusetts Institute of Technology A bridge artist and inventor Leonardo da Vinci planned more than 500 years ago would have revolutionised engineering.Researchers recreated the bridge, using Da Vinci’s plans, using a 3D printer,And they discovered it would have worked and been the longest bridge span of its time..In 1502, Sultan Bayezid II sent out a request for proposals for a bridge to connect Istanbul with its neighbouring city of Galata. Da Vinci, already a well-known artist and inventor, came up with a novel bridge design that he described in a letter to the Sultan and sketched in a small drawing in his notebook.He didn’t get the job. But 500 years after his death, the design for what would have been the world’s longest bridge span of its time intrigued a team at the USA’s Massachusetts Institute of TechnologyThey wondered how thought-through Leonardo’s concept was and whether it really would have worked.To study the question, enginerering graduate student Karly Bast, worked with professor of architecture and of civil and environmental engineering John Ochsendorf and undergraduate Michelle Xie. OPS: Leonardo da Vinci’s original drawing of the bridge proposal (top left), showing a bird's eye view at top and a side view below, including a sailboat passing under the bridge. To the right and below that are drawings by Karly Bast and Michelle Xie showing how the structure could be divided up into 126 individual blocks, which were 3D printed to build a scale model. Picture supplied by Ferrari Software:Adobe Photoshop Elements 13.0 (Macintosh) Created: 2019:10:11 12:06:28
Izvor: Profimedia/Shutterstock
Foto: Profimedia

Inženjeri MIT-a su tako napravili 126 blokova proizvedenih "3D printerom", koji su ugrađeni u model mosta dugačak 80 santimetara. Kada su lučni kameni mostovi građeni u starom, Rimskom stilu, korišćene su skele da se kamenje zadrži na mestu. Skele bi se uklanjale na kraju, pošto se u teme luka postavi srednji, "ključni kamen". Istraživači MIT su istu stvar uradili sa svojim modelom.

Povezane vesti

"Kada smo postavljali ključni kamen, morali smo da ga utisnemo među ostale. To je bio kritični trenutak... i kada smo spojili most i sklonili skele, sve je ostalo na svom mestu, dobro je to smišljeno", rekla je Bast.

U prethodnim pokušajima izgradnje mosta po ideji iz Da Vinčijevog crteža, na primer Norveška ima takav pešački most, korišćeni su savremeni materijali. Oksendorf je rekao da bi takav most danas bio od čelika ili betona. Ali, američki istraživači su želeli da znaju da li bi Da Vinčijev plan bio sprovodiv u vreme kada ga je nacrtao. Inženjeri su svoj model isprobali i simuliranjem zemljotresa i utvrdili da bi ih Da Vinčijev most izdržao.

Povezane vesti

Na pitanje o tome da li bi se Da Vinčijev kameni most mogao danas koristiti, Bast je rekla da bi ga nadmašili lakši i jači mostovi, zasnovani na novim materijalima. Ali, naglasila je briljantnost Da Vinčijeve ideje.

"Ono što možemo naučiti iz crteža Leonarda da Vinčija je da je oblik građevine veoma važan za njenu stabilnost. Ne samo da je Leonardovo rešenje strukturalno stabilno, već je važno da se razume da struktura jeste arhitektura. Važno je razumeti taj plan i jer je to primer kako inženjering i umetnost nisu nezavisni jedno od drugog", rekla je Bast.

Oksendorf je rekao da je tim želeo da sazna da li bi Da Vinčijeva ideja "zaista mogla da stoji".

"Ne bi ga bilo lako izgraditi, ni u 16. veku, a ni danas, ali sada smo došli do toga da je njegova ideja bila daleko ispred njegovog vremena. Malo je verovatno da će takav most ikada biti izgrađen zbog cene i praktičnosti, ali to bi moglo da inspiriše buduće projektante da sanjaju velike snove", rekao je Oksendorf za CNN.

Možda će vas zanimati i:

Povezane vesti

Povezane vesti

Najnovije

Priroda

Nauka