Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Koliko je žena zaista stradalo u progonima veštica?

Koliko je zaista žena spaljeno, obešeno, udavljeno ili na druge načine linčovano u progonima veštica? Mada su suđenja ženama, ali i muškarcima osumnjičenim da su se bavili crnom magijom davno postala deo opšte kulture kao simbol ...

  Izvor: Ilustracija: Pixabay

Krajem 18. veka nemački autor Gotfrid Kristijan Voigt kritikovao je Volterovu nisku procenu o par hiljada ubijenih i izneo popularnu procenu da je u progonima veštica tokom vekova nastradalo – oko devet miliona žrtava. Ova će se procena pokazati kao neprecizna, a danas se smatra da je tokom masovnih suđenja, od sredine 15. veka do početka 18. veka, nastradalo između 40.000 i 100.000 žrtava, što svakako nije mali broj.

Interesovanje za progone veštica, kao i za mehanizme straha i sujeverja koji su ih pokretali, obnovljeno je tokom sredine 20. veka, kada su vodeće američke feministkinje počele da otkrivaju dublje društvene uzroke progona veštica u ranoj fazi modernog doba.

Veštice su sporadično progonjene još od perioda Rimske republike, a veštičarenje je bilo nezakonito u rimskom pravu, što će se kasnije preneti i u hrišćanski svet. Međutim, mada su Rimljani sa podozrenjem gledali na upražnjavanje magičnih kultova, zakoni protiv veštica kao što je Lex Cornelia de sicariis et veneficiis – kakav je rimski diktator Sula doneo 81. godine pre nove ere – bili su motivisani isključivo zloćudnim posledicama "magije" – trovanjem "magičnim" preparatima ili kakvim drugim nanošenjem štete.

Povezane vesti

Povezane vesti

Delatnosti koje bi se mogle opisati kao veštičarenje same po sebi nisu bile neobične ni vekovima nakon pada Rima – uprkos pokrštavanju, varvari koji nastanjuju kontinent zadržali su brojne čudnovate misterije i kultove koje su u domaćinstvima i seoskim zajednicama uzgredno upražnjavali. U malim sredinama, daleko od manastira i utvrđenih gradova, jedina uslovno medicinska pomoć koju su ljudi imali dolazila je od žena vičnih bajanju, travama i raznim sujevernim ritualima.

No, doba najvećeg pogroma počinje u periodu kad se završava srednji vek i počinje moderno doba. U to doba se odvijaju masovna kažnjavanja i velika suđenja vešticama u nemačkim gradovima Trieru, Bambergu, Vircburgu i Fuldi gde su stradale na hiljade žrtava. Progon se iz Evrope širi i na kolonije, a verovatno najpoznatiji proces u Americi je suđenje vešticama u Salemu u 17. veku.

Osim veza sa rimskim pravom, procesi inkvizitora protiv veštica utemeljeni su na papskoj buli poznatoj kao Summis desiderantes affectibus. Ovaj kontroverzni dokument izdao je 1484. rimski papa Inoćentije VIII, a njime je progonu veštica data duhovna dimenzija – priznato je postojanje đavola, posednuća i crne magije, kao i krivica onih koju joj se odaju.

No, progonitelje su pokretali i drugi motivi, izvan hrišćanskog učenja. Uticajne teoretičarke feminističkog pokreta u 20. veku, kao što su Deirdre Ingliš i Barbara Erenrejh, smatrale su da je sa razvojem medicinskih znanja i nastankom čitavog novog (prevashodno muškog) medicinskog establišmenta počelo sistematičko proganjanje konkurencije iz prošlih vremena – veštica. Ova teza, mada ima izvesnih utemeljenja, kasnije će biti osporena.

Povezane vesti

U poznom srednjem veku, u epohi tokom koje strah upravlja svim aspektima života, koju francuski istoričar Žan Delimo i naziva "dobom straha", uporedo sa verskim ratovima koji više od jednog veka boje život Evrope, sistematično se progone protestanti, pa i svi drugi jeretici, Jevreji i na kraju, među njima i veštice. Strah pokreće masovne odmazde.

Grafika prikazuje jedan od poslednjih slučajeva organizovanog progona veštica 1751. godine u Engleskoj, kada je izvesni Tomas Koli, dimnjačar, podstakao rulju koja je podvrgla imrpovizovanom suđenju i linčovala jedan stari bračni par. Budući da je tada u Engleskoj već bio donet istorijski Zakon o vešticama kojim su dalji progoni zabranjeni, Koli je kasnije osuđen i iste godine obešen.

Izvor: Nauka kroz priče

Možda će vas zanimati i:

Povezane vesti

Povezane vesti

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka