Na današnji dan 24. aprila 1815. godine je počeo Drugi srpski ustanak
Nakon što je ugušio prvi ustanak, Sulejman paša Skopljak izabran je za vezira Beogradskog pašaluka.
Tada je i na tri nedelje srpski narod stavljen van zakona i nisu imali nikakvu pravnu zaštitu, što je značilo da turska vojska može da radi šta hoće. Međutim i posle tri nedelje teror se nastavio.
U zimu 1814. Turci su počeli obnovu Kalemegdanske tvrđave, koja je bila dosta urušena i oštećena, a Srbe odvode na kulučenje. Dosta ljudi i umire od napornog rada.
Početak ustanka
Drugi srpski ustanak je počeo spontano, a izazvala ga je brutalna uprava obnovljene turske vlasti. Lokalne srpske starešine su počele da ubijaju Turke koji su skupljali porez, a Arsenije Loma je opseo Rudnik. Sredinom aprila 1815. na praznik Cveti, (12. aprila tj. 24. aprila po gregorijanskom kalendaru) u Takovu, dogodio se zbor narodnih prvaka. Tu je doneta odluka o podizanju novog ustanka. Za vođu je izabran knez Miloš Obrenović, kasnije tvorac moderne srpske države.
Tada je imao 32 godine i bio je sušta suprotnost Karađorđu. Voleo je šalu, bio je nepismen seljak, ali inteligentan trgovac sa izvrsnom memorijom i izvanredan diplomata. Bio je istaknut još u Prvom srpskom ustanku. Knez Rudničke nahije, i komandant odbrane južne granice (Zlatibor). Kada je prvi ustanak doživeo slom, on je ostao i pokorio se Turcima kod Takovske crkve.
Prisutnima se na zboru prvaka obratio čuvenom rečenicom: "Eto mene, eto vas, rat Turcima".
Ustanak se brzo rasplamsao i polako počeo da ruši tursku vlast, a dve velike pobede dogodile su se kod Požarevca i kod Čačka.
Prema zarobljenim Turcima bio je vrlo uljudan, pogotovo prema višim činovima. Posle brzog sloma, sultan šalje dve vojske, iz Bosne i iz Skoplja. Miloš se opredeljuje da pregovara sa Turcima. Da bi razgovarao, morao je da prihvati tursku vlast, pa da uokviru nje traži prava.
Možda će vas zanimati i: