Prilikom iskopavaja jedne od pećina na putu koji vodi u Jerusalim, arheolozi su otkrili redak nalaz koji je kako sumnjaju nekada davno pripadao nekoj helenističkoj heteri. Visokobrazovanim i cenjenim ženama.

Istraživači Univerziteta u Tel Avivu i Izraelske uprave za antikvitete objavili su na društvenim mrežama kako su u prethodnom periodu došli do retkog i zanimljivog otkrića. Naime, prilikom iskopavanja jedne pećine na Via Hebron-u u Jerusalimu, oni su otkrili ostatke ugljenisanog tela helenističke žene sa "retko i savršeno očuvanim ogledalom u kutiji" pored nje, datovane u 4. ili 3. vek p.n.e..
Archaeologists May Have Found First-ever Grave of Hetaira From Time of Alexander the Great
Tomb on road to Jerusalem, grave goods of nails & box mirror from the time of Alexander of Macedonia, archaeologists surmise this woman was a Greek courtesanhttps://t.co/EcFpTRu9q8pic.twitter.com/eeEYsraAsZ— Sarah (@Sarah404BC)September 28, 2023
Nalaz je posebno zaintrigirao naučnike, jer je poklanjan uglavnom pojedincima iz viših slojeva. Ovo je priča o tome kako je mogao da dospe u njene ruke.
Najraniji dokaz o kremaciji u Izraelu - kada je helenistički period u pitanju
Antropolog dr Iosi Nagar koji je radio na identifikaciji kremiranih ostataka je otkrio da je ovo najraniji dokaz o kremaciji u helenističkom periodu, u Izraelu. Ali i da je pored tela pokojnice u grobnoj jami otkriveno nekoliko gvozdenih eksera, kao i retka vrsta kutije od bronze u kojoj se nalazilo ogledalo.
Ovo je drugi put da je u Izraelu otkriveno nešto slično - a u čitavom svetu je nađeno samo 63 komada, te se stoga nalaz smatra izuzetnim. Služilo je kao ručno ogledalo, a najveću popularnost su imala između 5 i 1. veka p.n.e. među Helenima; na sebi su u većini slučajeva imali ugravirane "veličanstvene reljefe" na kojima su prikazane ženske figure i boginja ljubavi Afrodita. Specifičnost novootkrivenog komada je taj što je bio izuzetno kvalitetne izrade.
Naučnici su se stoga zapitali da li je žena iz grobnice na neki način onda bila povezana sa boginjom ljubavi? Dr Gaj Stibel sa Odeljenja za arheologiju Bliskog istoka tvrdi da je najveća misterija bila ta što je do otkrića došlo na mestu na kom se nalazio put - daleko od bilo kakvog naselja. Stoga je misterija o njenom položaju i ulozi u društvu još veća, ali kako tvrdi postoji nekoliko opcija šta je ona nekada davno bila.
Prema naverovatnijoj, ona je bila družbenica ili elitna kurtizana nekog visokog helenstičkog zvaničnika ili oficira, tokom osvajanja Aleksandra Velikog ili ratova dijadoha koji su usledili nakon njegove smti. Stoga je najverovatnije umrla tokom neke od vojnih kampanja, pa je sahranjena pored puta.
Kao dokaz u prilog ovoj tezi jeste i luksuzni predmet otkriven u njenoj grobnici. Naime, helenske žene su do njih dolazile samo na dva načina: dobijale su ih kao miraz ili su ih muškarci poklanjali svojim družbenicima kako bi simbolizovali "intimne odnose između klijenata i hetera". Ovo su bile žene visokog ranga, obrazovane i slobodne, koje su pravile društvo ljudima na visokim pozicijama poput političara ili generala na njihovim putovanjima.
BONUS VIDEO: