Kada su "zavirili" ispod zavoja mumija dece, naučnici su otkrili koja bolest je bila najviše zastupljena među njima.

Međunarodni tim paleopatologa predvođenih Stefani Pancer je sakupio preko 20 staroegipatskih mumija dece, kako bi otkrili od kojih bolesti su najviše patili. A razlog za ovako nešto leži u činjenici da su mumificirani ostaci na jedinstven način konzervirani i pružaju više informacija o životu u prošlosti nego skeletni.
Da bi došli do bilo kakvog zaključka, nakon snimanja CT skenerom, oni su izračunali gustinu kostiju ispitanika i uporedili rezultate. Sve je ukazivalo da je 7 od 21 dečije mumije imalo jasne i upadljive znake anemije, tj. istaknuti prednji svod na lobanji.
Anemia found to be common in ancient mummified Egyptian childrenhttps://t.co/C601YcGvFTpic.twitter.com/8c76Ep1KRV
— Binh Nguyen (@dtbnguyen)April 20, 2023
Jedno od njih je imalo i tragove bolesti poznate kao - talasemija, nasledni poremećaj zbog kog ljudsko telo ne može da proizvede dovoljno hemoglobina. Na istoj mumiji na kojoj su uočili jasne znake bolesti krvi, otkriveno je i da ima neuobičajeno velik jezik koji ukazuje na Bekvit-Videmanov sindrom.
Procene su da je dete preminulo u starosnoj dobi od 1,5 godine i to upravo usled bolesti koje su navedene. Dok je kod ostalih raspon starosti u trenutku smrti iznosio od 1 do 14 godina, s tim što se kako naučnici ističu kod ostalih ne može utvrditi šta je bio tačan uzrok smrti.
Ipak, za njih su ovo dovoljne informacije da dođu do zaključka kako je anemija bila široko rasprostranjena u drevnom Egiptu usled faktora poput neuhranjenosti, parazitskih infekcija i genetskih poremećaja.
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu International Journal of Osteoarchaeology.