U nenaseljenim delovima Anda, naučnici su došli do otkrića niza kružnih konstrukcija o čijoj nameni se ne zna mnogo.

Arheološka istraživanja preduzeta od strane međunarodnog tima naučnika iz Argentine, Francuske i Bolovije su dovela do otkrića 135 pred-hispanskih struktura u Boloviji. Lokacije su identifikovane uz pomoć rekognosciranja i satelitskih snimaka, a interesantno je da su sve bile smeštene na vrhovima brda, kao i da su u većini slučajeva povezane putevima sa udaljenim poljoprivrednim područjima.
Građevine su na osnovu nalaza datovane u period od 1250. do 1600. godine, a glavna njihova specifičnost je da su napravljene od lokalnih materijala u formi krugova. Ipak, naučnici su čak i ispod njih na različitim nivoima terasa nailazili na tragove koncentričnih krugova - što zajedno sa ulomcima tanjira, lonaca i zdela, sugeriše da su najverovatnije korišćene u ceremonijalne svrhe.
Glavni autor studije Pablo Kruz, objašnjava da većina fragmenata grnčarije pripada pred-hispanskom periodu, kao i da strukture imaju i neke odbrambene karakteristike što govori u prilog tezi da one nisu korišćene za stanovanje.
'WASKIRI', LA CONSTRUCCIÓN PREHISPÁNICA DESCUBIERTA EN BOLIVIA QUE IMPACTA A LOS ARQUEÓLOGOS
— elcofresito (@elcofresito2)April 20, 2023
Se trata de un centro ceremonial con "características inéditas" para la región de los Andes, ubicada en la provincia de Carangas, departamento de Oruro, dentro...https://t.co/PrVRz0nuMgpic.twitter.com/nozC7wrCaB
Jedan od autora Ričard Džofri tvrdi da je od svih kružnih konstrukcija, najinpresivnija ona otkrivena na granici između Bolivije i Čilea. Njeno ime je Vaskiri i danas su vidljiva dva kružna zida sa 39 ograđenih prostora, od kojih spoljni ima prečnik od preko 130 m.
Veruje se da su brojne prostorije služile kao ograđen prostor oko trga, u kom se okupljala regionalna elita i njihova pratnje pre početka ceremonijalnog dela, koji se odvijao u centru. U prilog ovoj tezi govori i činjenica, da su strukture pravljene u pustinjskim delovima Anda, daleko od naselja ili poljoprivrednih površina.
Pored toga, Pablo Kruz ističe da sistem po kom su građene ove konstrukcije neodoljivo podseća na ritualne puteve po imenu ceque, koje su koristile Inke. I dodaje, da se nada kako će istraživanja u budućnosti rasvetliti pitanja na koja on i njegove kolege za sada nemaju odgovore.