Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

6 zapečaćenih bakarnih kovčega iz starog Egipta je podvrgnuto ispitivanjima: Šta su skrivali više od 2 milenijuma?

Zapečaćeni bakarni kovčezi sa predstavama hibridnih bića su naučnicima iz Britanskog muzeja već duže vreme privlačili pažnju. Sada su rešili da "zavire" u njih i otkriju njihov sadržaj.

 Olovni kovčezi Britanskog muzeja Izvor: Shutterstock / Tupungato

Kovčezi otkriveni u drevnim gradovima Naukratis i Tel el-Jehudiji krajem 19.veka, pripadaju razdoblju između 664. i 250. godine p.n.e.. Napravljeni su od legure bakra, a na sebi imaju predstave životinja poput guštera, jegulja i kobri. Sve one imaju određenu simboliku za drevne stanovnike Egipta koji su ih napravili u dimenzijama čija dužina se kreće od 50 do 300 mm. 

Možda ne deluje mnogo, ali ovih šest kovčega su skrivali tajnu. Tajnu koja ostaje neotkrivena već više od dva milenijuma - nikada nisu otvarani, njihov sadržaj je zapečaćen i nepoznat za nas. Kako bi otkrili šta se u ovim malim drevnim kutijama nalazi, naučnici su se opredelili za neinvazivne metode i tehnologiju neutronske tomografije. 

Šta se nalazi u njima?

Potom su naučnici shvatili da se unutar jedne kutije nalazi gušter, vrste koja se i danas može naći u severnim delovima afričkog kontinenta. Dok su druga dva sadržala fragmente kostiju životinja, umotanih u platna. 

"Sahranjivanje životinja je bilo uobičajeno u drevnom Egiptu, ali nalazi kovčega koji su još uvek zapečaćeni su veoma retki.", rekao je glavni autor rada Danijel O'Flin iz Britanskog muzeja. 

Pored kostiju, u druga tri kovčega naučnici su otkrili komade olova. Pretpostavka je da je metal korišćen za "raspodelu težine" tokom sahrane ili za fiksiranje rupa na bočnoj strani jednog od kovčega. Na nekoliko kutija su uočene i izbočine koje su se najverovatnije koristile kao kuke kojima su kačene na zidove svetilišta. 

"Ovo je zanimljivo otkriće", rekao je O'Flin. "Pronašli smo dosta olova u tri kutije. Nismo sasvim sigurni šta je bila njihova namena. One su možda korišćene iz sasvim praktičnih razloga, ali i isto tako iz prethodnih istraživanja znamo da je olovo korišćeno u zaštiti mumificiranih ostataka kao i u ljubavnim čarolijama i kletvama".

Rezultati studije su objavljeni u časopisu Scientific Reports. 

Možda će vas interesovati i:

Komentari 1

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Nikola

Sta radi Egipatsko istorisko nasledje u Britanskim muzejima? Jel to neko kroz celu istoriju postojanja pa i dalje pljačka druge zemlje, a deli moralne lekcije?

Najnovije

Priroda

Nauka