Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Otkrivanje drevne Lutecije, preteče modernog Pariza: Arheolozi iskopali nekropolu sa 50 grobova - a u njoj?

Još od 19. veka se znalo da u blizini istorijske stanice Port Rojal u Parizu, postoji drevno groblje žitelja Lutecije. Međutim, arheolozi su tek sada otkrili jedan njen deo.

 Antička nekropola u Parizu-0770211204.jpg Izvor: Profimedia

Tokom izgradnje istorijske stanice Port Rojal u Parizu krajem 20. veka, građevinski radnici nisu naišli na drevnu nekropolu za koju se još od 19. veka znalo da postoji baš na tom mestu, tj. u blizini. Međutim, kako je skoro donesena odluka da se napravi novi izlaz na njoj, u čitav proces su u jednom trenutku uključeni i arheolozi. 

Vremenom su naišli na tragove koji potvrđuje njihove sumnje - tu se nalazi deo groblja na kom su sahranjivani drevni stanovnici, Lutecije, preteče modernog Pariza. 

Otkrivanje nepoznatog Pariza

Iskopavanja su započeta u martu i od tada je otkriveno oko 50 grobova, ispunjenih skeletima muškaraca, žena i dece, za koje se pretpostavlja da pripadaju galskim narodima - stanovnicima pod kontrolom Rimskog carstva u drevnoj Luteciji.  

Ono što se pouzdano može reći jeste da su oni sahranjivani u kovčezima, jer su oko njih nalaženi ekseri koji su bili sastavni deo istih. Kao i da su se praktikovali brojni običaji prilikom sahranjivanja, poput stavljanja ponuda u vidu hrane ili novčića u kovčeg ili usta pokojnika, poznat i kao Haronov obol. 

Prema grčkoj mitologiji, Haron je opisivan kao snažan starac, rasčupane kose. Njegova uloga je bila da preminule preuzme na obali reke Aheron i preveze ih preko Stige i Kokita sve do vrata Hada. Stoga je novčić u ustima ili kovčegu služio kao mito da ih preveze bezbedno do konačnog cilja. 

Međutim, od priloga su stavljane i cipele "ili do nogu mrtvih ili pored njih". Arheolozi objašnjavaju da su do ovog zaključka došli na osnovu otkrića malih zakivaka. Ali i nakit, ukosnice, kopče i ceo skelet svinje i još jedne do sada neidentifikovane životinje za koju se smatra da je služila kao žrtva bogovima. 

"Ova otkrića će nam omogućiti da razumemo život drevnih Parižana kroz pogrebne obrede, kao i njihovo zdravlje na osnovu proučavanja njihovog DNK zapisa", rekla je vođa iskopavanja Kamil Kolona sa Francuskog nacionalnog instituta za zaštitna arheološka iskopavanja. Uz napomenu da je ovo veoma bitno otkriće, baš iz razloga što je drevna istorija Pariza generalno nepoznata. 

Možda će vas interesovati i:

Iskopavanje, koje je počelo u martu, otkrilo je 50 grobova, koji su svi korišćeni za sahranjivanje – ne za kremaciju, što je takođe bilo uobičajeno u to vreme.

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka