Svet Vikinga je svet koji golica maštu kako običnih ljudi tako i naučnika, stoga svako novo saznanje o njma izaziva veliku pažnju.

BROD Gokstad je 1880. godine otkriven u Norveškoj i ono što je interesantno jeste da on i danas predstavlja najveći vikinški brod ikada otkriven u ovoj zemlji. Napravljen je od hrastovine u dužini od 28 m i prvobitno je služio za plovidbu, ipak njegova kasnija namena kao grobnice će mu doneti svetsku slavu.
Naime, prilikom iskopavanja, istraživači su u njemu otkrili skelet čoveka starog između 40 i 50 godina u trenutku smrti, a visokog oko 183 cm. Njegov identitet do danas ostaje misterija, iako bogati grobni prilozi oko njega uključujući kosti 12 konja, 6 pasa i 1 pauna ukazuju da se radilo o nekom vrlo bitnom. Ovaj put, istraživači su rešili da se fokusiraju na 64 štita sa njega.
Čemu su služili?
Ova 64 štita su bila vezana duž gornje ivice trupa broda, a glavni autor studije Rolf Varming sa Univerziteta u Stokholmu otkriva da su oni napravljeni od ravnih i suženih dasaka sa drvenom drškom. Što prema njegovom mišljenju sugeriše da se sa njima lako manevrisalo, ali i da su oni najverovatnije prvobitno bili prekriveni tankim slojem sirove kože.
"Postoje indirektni dokazi u vidu rupa za šivenje i zakošenog oboda koji ukazuju na to da su daske konstruisane da bi se smestio zaštitni sloj neke vrste", što kako Varming tvrdi, pobija prethodne teorije da su oni korišćeni u ceremonijalne svrhe i ukazuje da su pravljeni da bi se koristili u borbi.
Pored toga postoji mogućnost da su oni služili i kao dodatni oklop na brodu tokom bitke ili za demonstraciju snage u istim situacijama, a da su onda po potrebi mogli da se odvezuju i koriste za direktnu borbu.
"Štitovi nam mogu reći mnogo o kretanju onih koji ih koriste, a samim tim i o tehnikama i taktikama borbe, stoga je važno da ih detaljno dokumentujemo i otkrijemo svrhu njihove upotrebe", dodao je on.
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Arms and Armour.