Ove neobične strukture su prema tvrdnjama naučnika starije od Keopsove piramide, a sada je otkriveno i koja je bila njihova najverovatnija namena.

Ukoliko krenete u obilazak Arabijske pustinje, vrlo je verovatno da će te tokom tog putovanja naići na neki od -mustatila. Istraživači su do sada uspeli da identifikuju njih preko 1.600 na ovom prostoru, čija dužina je varirala ali često dostizala i do 600 m. Ono što je specifično jeste da se sve strukture datuju u 5. milenijum p.n.e.. Stoga se svrstavaju u red najstarijih monumentalnih građevina, poput Stounhendža ili Keopsove piramide.
Iako još uvek nije tačno utvrđena njihova prava namena - zbog koje su neolitski graditelji podizali ove kamene spomenike - međunarodni istraživački tim sada istražuje drevne mustatile u blizini saudijske oaze Al-Ula u potrazi za odgovorima. Rezultat njihovog dosadašnje istraživanja: na lokalitetu postoje jasni pokazatelji koji sugerišu da su ovde nekada davno praktikovani složeni rituali i žrtvovanja.
Ogromne pravougaone kamene zgrade
Mustatile je prvi put sistematski ispitao 2017. godine arheolog Dejvid Кenedi. Tom prilikom je utvrdio da su ovi spomenici građeni od lokalnog kamenja poput peščara ili bazalta, i da spoljni zidovi čine neku vrstu dvorišta. Pošto su iz vazduha izgledale kao ogromne kapije on im je i nadenuo takav nadimak, da bi se narednih godina ustalilo ime mustatil, što u prevodu sa arapskog znači pravougaonik.
Danas je poznato da se na severu Saudijske Arabije može naći bezbroj takvih zgrada. Najmanje od njih su duge samo 20 metara, a najveće oko 600 metara. Istraživački tim je započeo iskopavanje strukture duge 140 m, tokom 2019. godine, unutar koje su pronašli bezbrojne ostatke životinja - uglavnom kosti lobanje goveda i rogove koza. Stoga su se fokusirali na ove ostatke i pokušali da dokažu mogućnost da su ove građevine korišćene - kao mesta žrtvovanja.
"Zbog izuzetnog stanja očuvanosti, ostaci pronađeni u ovom mustatilu daju prve naznake ritualnih aktivnosti koje su se odvijale u okviru ovih spomenika", navodi se u studiji.
Ceremonije i verovanja ljudi iz neolita na prosotru Saudijske Arabije
"Čini se da su goveda, koze i gazele dovedene na lokaciju, verovatno tu zaklane, a zatim nuđene onome što je verovatno predstavljalo kamenu predstavu nama nepoznatog božanstva", kaže arheolog Melisa Кenedi sa Univerziteta Zapadne Australije i glavni autor studije. Na složenost ove ritualne prakse ukazuje i činjenica da su neke od građevina bile izuzetno visoke. Pored toga, Кenedi naglašava široku upotrebu mustatila.
"Ovo sugeriše da je veći deo severne Arabije oblikovan sličnim kultnim verovanjem i ritualnim strukturama", dodaje ona. Pretpostavka je da su se zbog toga ritualne ceremonije proširile na čitavu oblast kroz hodočasničke aktivnosti i pokretljivost graditelja. Dok životinjski ostaci unutar strukture, sugerišu da je uzgoj stoke i drugih životinja bio uobičajen u severnoj Arabiji.
"Generalno, naše razumevanje neolita na Arapskom poluostrvu zahteva dalja ispitivanja", rekla je Кenedi. Jer između složenih obreda žrtvovanja, široke mreže i uspostavljanja stočarstva, jasno je koliko su ljudi u to vreme već bili napredni.
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu PLOS One.