Istraživači u Španiji su nakon pretrage jedne pećine, otkrili prostoriju od 90 metara kvadratnih na čijim zidovima su se nalazila praistorijska umetnička dela.

SMEŠTENE u Kataloniji, planine Prades predstavljaju izuzetno prirodno, a od skoro i kulturno blago. Ovo drugo jer su arheolozi na njima nedavno otkrili mural na kom su prikazane gravure na stotinu ljudskih i životinjskih figura, kao i geometrijskih elemenata. Zbog svega ovoga tim koji je radio na njihovom dokumentovanju navodi da one predstavljaju deo jedne veće praistorijske slagalice koja je karakteristična za oblast Mediterana spomenutog perioda.
Na osnovu stila i karakteristika, veruje se da su elementi stari između 5.000 i 3.000 godina, što znači da pripadaju prelaznom periodu između eneolita i bronzanog doba. Gravure koje se nalaze u jednoj od podzemnih galerija planina su "izuzetne, kako zbog svoje jedinstvenosti, tako i zbog odlične očuvanosti", tvrde sa Katalonskog instituta za ljudsku paleoekologiju i društvenu evoluciju.
Prekretnica za praistorijsku arheologiju
Na zidu pećine u dužini od osam metara, predstavljene su različite figure četvoronošca poput šupljorogih goveda i kopitara, cik-cak oblika, linija i krugova. Hulio Serano, jedan od speleologa odgovornih za otkriće, u vreme pronalaska nije bio svestan da je locirao jedan od najvažnijih skupova likovnih predstava iz praistorije.
"Кada sam video gravure, osetio sam veliku emociju koju ću pamtiti do kraja života", izjavio je oduševljeno.
Nakon otkrića, došao je red na Ramon Vinjasa i Josep Valjverdu, da prionu na posao. Koji tvrde da pronalazak ovih predstava "označava prekretnicu za praistorijsku arheologiju" .
"U stvari, de La Febro nije novo otkriće, jer ga je 1940-ih istraživao istoričar i doktor Salvador Vilazeca, ali je ubrzo nakon toga ovaj lokalitet je zaboravljen. I bilo je potrebno više od sedamdeset godina da bi grupa speleologa ponovo uspela da je locira."
Descobreixen una cova a la Febró que conserva un dels conjunts d'art postpaleolític més importants de l'arc Mediterrani.
— ACNcampTGN (@ACNcampTGN)March 17, 2023
Els experts apunten que els gravats prehistòrics mostren la cosmovisió entre l'època paleolítica i neolítica.https://t.co/FvC5BNIR5npic.twitter.com/esFbsbYoAw
Neobična kompozicija otkriva poglede na svet praistorijskih društava Mediterana?
Tokom istraživanja pećine, speleolozi su uspeli da otvore malu rupu između stena nakon čega su naišli na ovalnu prostoriju veću od 90 metara kvadratnih u kojoj su se nalazile spektakularne gravure. Vinjas navodi da su one bile poređane u pet horizontalnih linija, jedna iznad druge, a ono što je posebno interesantno jeste da su se u svakoj nalazile različite figure. Što prema njegovom mišljenju sugeriše da su imale za cilj da izraze "pogled na svet lokalnog stanovništva, tokom procesa neolitizacije".
Jedna od stvari koja je najviše privukla pažnju istraživača je to što su neke od figura prikazane sa kamenim ili drvenim alatima, a u nekim slučajevima i prstima. Vinjas ovu grupu smatra "stilski veoma homogenom, sa malo preklapanja, što ukazuje da ova kompozicija nije rezultat slučajnosti".
Da bi se sačuvala ovo pećinsko slikarstvo, istraživači su prostor zatvorili za javnost i u saradnji sa vlastima ga proglasili za mesto od nacionalnog značaja. Pored toga, ubrzano se radi i na izradi njenog 3D modela, kako bi se nastavilo sa proučavanjem na neinvazivan način.