U srcu anadolske visoravni međunarodni tim arheologa je otkrio misterioznu kružnu konstrukciju, za koju se veruje da pruža dokaze o tome kako se na ovom mesto nekada nalazio sveti grad Hetita.

SMATRA SE da su Hetiti između 17. i 12. veka p.n.e. formirali moćno carstvo koje je dominiralo velikim oblastima Anadolijskog poluostrva, u današnjoj Turskoj i delom Sirije. Većina njihove istorije do danas ostaje nepoznata usled mnogobronih mitova i legendi koji su nastali prilikom osnivanja carstva, s druge strane iz staroegipatskih spisa je poznato da su oni ratovali i protiv Ramzesa II u čuvenoj bici kod Kadeša. Sve dok oko 1200. godine p.n.e., njihov glavni grad Hatušu nisu uništili neprijatelji.
U narednim vekovima oni nisu uspeli da povrate svoju staru slavu, a u jednom trenutku su se prema mišljenju istraživača posemitili što dovodi do njihovog nestanka.
Da li je to zaista izgubljeni centar Hetita?
Da bi saznali nešto više o hetitskom svetu, tim italijanskih i turskih arheologa predvođen Anakletom D'Agostinom sa Univerziteta u Pizi, već petnaest godina iskopava na lokalitetu Ušakli Hojuk. Upravo ovde oni su otkrili i misterioznu konstrukciju kružnog oblika koja bi mogla da im pomogne prilikom donošenja konačne odluke da li je ovo mesto zaista drevni i sveti grad Hetita - Zipalanda, centar obožavanja moćni boga oluje Tešuba.
"Otkrivanje funkcije ove kružne strukture je veoma teško u ovom trenutku i neophodna su dodatna istraživanja da bismo imali predstavu o tome šta se oko nje nalazi", objašnjava D'Agostino. On dodaje da postoji nekoliko dokaza koji sugerišu da je reč o ritualnom mestu, kao npr. sama lokacija - nalazi se severno od glavnog gradskog hrama i u blizini reke ili singularnost otkrića - nijedna slična građevina nije dokumentovana na drugim nalazištima.
Tokom svih ovih godina istraživanja i iskopavanja, arheolozi su otkrili brojne tragove monumentalnih građevina u Ušakli Hojuku, kao i fragmente ploča sa klinastim natpisima. Sva ova otkrića dovela su ih do zaključka da se na ovom mestu najverovatnije nalazio spomenuti sveti grad, kao i da je on bio naseljen od ranog bronzanog doba do rimsko-vizantijskog doba, a možda čak i do otomanskog perioda.