Neposredno pre nego što će hrišćani širom sveta proslaviti rođenje Isusovo, arheolozi u Izraelu su objavili da su otkrili nove nalaze u pećini za koju se smatra da je bila grobnica žene koja je učestvovala u Marijinom porođaju.

GROBNICU koja se nalazi zapadno od Jerusalima, 1982. godine su otkrili pljačkaši grobova koji su tom prilikom iz nje odneli sarkofag. Zvanična iskopavnaja su započeta dve godine nakon opisanog događaja, kada je utvrđeno da se pećina sastoji od višestrukih odaja sa nišama i kosturnicama.
Iako je ova praksa sekundarnog sahranjivanja u kamenim kosturnicama već bila dobro poznata na osnovu ranijih arheoloških zapisa, pravo iznenađenje je predstavljalo otkriće adaptacija uz pomoć kojih je pećina pretvorena u hrišćansku kapelu.
Salominina grobnica
Međutim, najnovije arheološko otkriće natpisa na starogrčkom i arapskom govore u prilog tvrdnjama da je u njoj sahranjena sveta Salomina, žena za koju se prema istočnoj pravoslavnoj tradiciji veruje da je učestvovala u rođenju Isusa Hrista. Ali to nije sve jer su istraživači u neposrednoj okolini otkrili i ruševine prodavnica, koje potiču iz perioda osmog i devetog veka, a u kojima su se prodavale uljane lampe koje se koriste prilikom molitvi.
Ancient Greek inscriptions and prayer lamps found inside a 2,000-year-old burial site in Jerusalem 'prove this is the cave of holy Salome'https://t.co/b9a71QmreU#greece#greek#greekcitytimespic.twitter.com/V2l18yr6xB
— Greek City Times (@greekcitytimes)December 20, 2022
Na stotine takvih kompletnih i polomljenih svetiljki pronađeno je u predvorju, što prema rečima istraživača "dokazuje" da je pećina bila mesto hodočašća. Arheolog Zvi Firer je rekao: "Verujemo da su hodočasnici dolazili ovde, iznajmljivali uljane lampe, molili se unutra i nastavljali dalje svojim putem."
Israeli archaeologists are excavating a Jewish tomb associated by local Christians with Salome, the midwife of Jesus in the Gospels. A Byzantine chapel was built at the site. Pilgrims would rent oil lamps, enter the cave, used to pray, and come out to give back the oil lamp.pic.twitter.com/GStRunyFTB
— The History Of The Land Of Israel Podcast (@TheHistoryOfTh5)December 21, 2022
Uloga Salome kao pomoćnice pri Hristovom rođenju opisana je u nekanonskom Jevanđelju po svetom Jakovu - potiče iz 2. veka i u njemu se uglavnom govori o Devici Mariji i Isusu kao dečaku. Procene su da danas postoji oko sto trideset rukopisa na starogrčkom koji sadrže ovo Jevanđelje, ali da većina njih potiče iz desetog veka.
"Ime Salome ili na hebrejskom - Šalom, bilo je uobičajeno jevrejsko ime u periodu Drugog hrama, a takođe je bilo poznato među porodicama Hasmonejaca i Herodijana", rekao je Zvi u izjavi. O njoj se danas mnogo ne zna, ali njena veza sa porođajem je ostala duboko ukorenjena u hriščanstvu, te je ovo otkriće neposredno pred Božić jedna od značajnijih vesti za pripadnike ove vere.