Iskopavanja u regionu Urfa su na svetlost dana iznedrila spektakularno otkriće staro čak 11.000 godina.

ISKOPAVANJA NA lokalitetu Sajburču koji se nalazi 56 km istočno od reke Eufrat i 32 km severno od granice sa Sirijom započeta su 2021. godine. Ubrzo su počela da se nižu i spektakularna otkrića, a neolitska humka datovana u 9. milenijum p.n.e. u međuvremenu je ponela i titulu mesta na kome je otkrivena najstarija narativna scena. Na kojoj su prikazana dva muškarca okruženih životinjama, od kojih jedan drži svoje genitalije, a drugi oštar predmet za koji naučnici ne mogu sa sigurnošću da kažu šta je u pitanju.
Krenimo redom, kada su započeta iskopavanja otkrivena je ruševina glavne zgrade široke 11 m, za koju je utvrđeno da je bila uklesana u krečnjačku podlogu i da je imala zidove od kamena i blokova visokih od 0,7 do 0,9 m i dugačkih 3,7 m koji su se izdizali iz poda. Prema tvrdnjama arheologa Ejlema Ozdogana sa Univerziteta u Istanbulu i autora studije, na nekima od njih istraživači su uočili neobične rezbarije.
İlçemizde keşfedilen Sayburç Ören Yeri tarihimize ayrı bir yön verecek, soluk getirecek.
— Karaköprü Belediyesi (@Karakoprubel)September 27, 2022
Modern ilçemiz tarihi alanlarıyla da ses getirecek.@MetinBaydillipic.twitter.com/ltYSx6Jvum
Pažljivom analizom oni su otkrili da postoje dve odvojene scene koje u stvari predstavljaju celinu i narativno umetničko delo, a koje se čitaju od leve strane - na kojoj je prikazana plitka rezbarija bika i čoveka koji su okrenuti jedno prema durgom. Na muškarcu je istaknut falus u predelu stomaka, dok je u njegovoj levoj šaci uočljivo da drži neki oštar predmet ili čak zmiju. Druga scena uključuje dva leoparda sa otvrenim ustima i vidljivim zubima, okrenutim kao čoveku koji je isklesan da deluje kao da gleda u sobu dok desnom rukom drži svoj falus.
"U pogledu tehnike i izrade", napisao je Ozdogan u radu, "ravne reljefne figure su takođe uporedive sa drugim predgrnčarskim neolitskim slikama u regionu - poput onih u obližnjem Gobeklitepeu - na masivnim stubovima ukrašenim životinjama i ljudima. Ali reljefi Sajburčija se razlikuju po tome što figure čine narativ, a to sugeriše da su nastale kako bi predstavile "odraz kolektivnog sećanja koje je podržavalo vrednosti zajednice".
Karahantepe Göbeklitepe'yi geçti derken Sayburç hepsini geçecek gibi Etrafındakilere hiç aldırış etmeyen bir erkek ve 6 parmaklı bir avcı... Şanlıurfa insanlık tarihi hk bilinenleri değiştirebilecek kadar önemli bir yer ve iyi korunmalıpic.twitter.com/D1tcWGzzSH
— Basak Sezen (@BasakSezen2)September 25, 2021
Međutim, naučnici se slažu da iako je možda za neolitskog čoveka ovakva scena bila razumljiva i prepoznatljiva, mi danas ne možemo sa sigurnošću da znamo kakava je tačno poruka stajala iza samog narativa. A kako je glavna zgrada za sada samo delimično iskopana još uvek nije jasno da li unutar nje postoji još scena ili elemenata na drugoj strani, kao ni kakvu je ulogu ona mogla sve da ima. Stoga smatraju da će u budućnosti iskopavnja na ovoj lokaciji doneti još značajnih otkrića, koja će arheolozima omogućiti da rekonstruišu deo društvenih i ritualnih praksi u ovom delu sveta.