Istraživanja u drevnoj astečkoj prestonici su dovela do otkrića dela ponuda koje su sveštenici položili unutar centralnog dela platfore hrama Mejor, među kojima su nađene i ljudske žrtve.

TAČAN DATUM kada su Asteci osnovali Tenočtitlan nije poznat, ali se smatra da bi to moglo da bude negde oko 1325. godine. Otprilike isti period se uzima za početak izgradnje hrama Mejor, za koji je ustanovljeno da je obnavljan šest puta i da je imao dva svetilišta koja su bila posvećena bogovima kiše Tlaloku i rata Uicilopočtliju. Takođe, višegodišnja istraživanja su naučnike navele na zaključak da je on pre nego što je i konačno uništen nakon španskog osvajanja Meksika 1521. godine bio visok kao zgrada od 15 spratova.
Nekoliko decenija nakon osvajanja, hroničari su detaljno opisali obrede sahranjivanja tri astečka kralja, koja su vladala od 1469. do 1502. godine. Upravo na osnovu ovih podataka je poznato da su kremirani ostaci položeni zajedno sa najluksuznijim predmetima i srcima žrtvovanih robova u blizini kružne platforme hrama Mejor. Početkom 20. veka, došlo je i do iskopavnja na kojima je deo tih ostataka i otkriven, iako nikada nije pronađena nijedna vladarska grobnica.
Međutim, kada je pre tri godine tim dr Lopeza Lujana započeo sa iskopavanjem ritualne kružne platforme pojavila se nada da bi moglo doći do novih značajnih otkrića. Glavna pretpostavka je bila da su astečki sveštenici pre nekoliko vekova pažljivo slagali ponude untar kamenih kutija koje su potom polagali u centralnom delu platforme, tokom ritalnih ceremonija kojima je prisustvovalo na hiljade gledalaca. I ispostavilo se da su bili u pravu, iskopavanja su urodila plodom, a među nalazima u kamenim kutijama su našli i jaguara obučenog kao ratnika, bogato ukrašenog simbolima boga Uicilopočtlija. Ali i više od 165 morskih zvezda i 180 kompletnih grana korala na njemu.
Arheolozi pretpostavljaju da su ponude koje su prekrivale jaguara, simbol podzemnog vodenog sveta ili možda simbol putovanja nakon smrti. Još jedan dokaz koji govori u prilog ovoj tezi je i otkriće ptice žličarke iz porodice flamingosa za koju se zna da je prema astečkom verovanju predstavljala duše preminulih koje se spuštaju u podzemni svet, a za koju se veruje da je položena kao žrtva caru Ahuicotlu koji je vladao od 1486. do 1502. godine.
Među drugim ponudama su otkriveni i štapići koje su sveštenici koristili kao tamjan, 21 kameni nož ukrašen tako da podseća na ratnike, disk sa likom boga rata napravljen od sedefa, kao i minijaturni drveni bacač koplja i štit. Konačno, otkriven je i skelet 9-ogodišnjeg dečaka sa ogrlicom od žada i krilima napravljenim od kostiju jastreba pričvršćenih za njegova ramena, za koga se pretpostavlja da je zajedno sa jaguarom ritualno žrtvovan bogu rata tako što im je isčupano srce.
Naknadnim iskopavanjima otkriveno je još kutija sa ponudama, od kojih će neke biti otvorene i proučavane u narednim nedeljama. U neposrednoj blizini su iskopane i jame sa lobanjama desetine žrtava uzrasta od jedne do šest godina, za koje se takođe pretpostavlja da su ritualno žrtvovani - koju deceniju ranije. Sve ovo je naučni tim navelo na pomisao da će u budućnosti otkriti i urne kremiranih vladara koje su spominjane u istorijskim izvorima.
Krš koji je ostao od uništenja hrama zaklanja veliki deo njegovih ostataka, ali arheolozi su locirali preko 200 kutija sa ponudom otkako su počela iskopavanja u prvoj polovini 20. veka.
Uprkos ponudama, nikada nije pronađena nijedna kraljevska grobnica Asteka, što potencijalno otkriće Ahuicotlove urne čini 'ogromno važnim', rekao je dr Lopez Lujan.
Car je predvodio kampanje koje su proširile njegovo carstvo na današnju Gvatemalu, povezujući meksičke obale Pacifika i Zaliva, i slavio svoje pobede krvavim masovnim žrtvama.