Kada su prvi put o njoj izvestili rekli su da je umrla između 26. i 30. nedelje trudnoće, uzrok smrti je bio nepoznat. Međutim, kada su pod CT skenerom detaljno ispitali njenu lobanju uočili su lezije koje nastaju usled retke bolesti.

O TRUDNOJ EGIPATSKOJ MUMIJI, naučnici iz Poljske nas redovno izveštavaju poslednje dve godine. Vekovima unazad pomama za mumija ne jenjava, sve vezano za njih je mistično i zanimljivo.
Stoga ne čudi da je prva poznata mumificirana egipatska trudnica izazvala toliko senzacija u naučnom svetu, kao i među laicima. Nad njom se vrše detaljne analize, a jedna od njih je sada pokazala da je umrla od retkog oblika raka.
Pre samo nekoliko meseci tim istraživača izvestio je o svom otkriću prve otkrivene trudne egipatske mumije koju su nazvali "Tajanstvena dama". Detaljne analize njenog mumificiranog tela su otkrile da je umrla između 26. i 30. nedelje trudnoće. Ipak uzrok njene smrti tada nisu uspeli da otkriju.
Kada su je vratili pod skener radi daljih ispitivnja na lobanji su uočili nešto neobično. Promene na kostima koje se uočavaju još samo kod pacijenata koji boluju od raka nezofarinksa. Ova retka vrsta raka pogađa deo grla koji povezuje zadnji deo nosa sa zadnjim delom usta - zadnjeg dela ždrela.
Slike koje je objavio Varšavski projekat mumija (VMP) u Poljskoj pokazuju lobanju sa lezijama najverovatnije izazvanim tumorom i velikim defektima u delovima kostiju za koje je potvrđeno da ne nastaju tokom procedura mumifikacije.
"Imamo neobične promene na nazofaringealnim kostima, koje prema rečima stručnjaka za mumije, nisu tipične za proces mumifikacije", objasnio je profesor Rafael Stek sa Odeljenja za onkologiju Medicinskog univerziteta u Varšavi, koji je sarađivao sa stručnjacima sa VMP.
Pored toga, mišljenja radiologa nakon posmatranja kompjuterske tomografije koje ukazuju na mogućnost tumorskih promena u kostima se poklapa sa tvrdnjom egiptologa da promene nisu nastale usled delovanja ljudi.
Profesor Stek dodaje da ako se uzmu u obzir sve činjenice kao i starosna dob kada je pokojnica preminula, dolazi se do nedvosmislenog zaključka da je uzrok smrti onkološke prirode. Ipak, on dodaje da je sledeći korak prikupljanje uzoraka tkiva i poređenje sa uzorcima raka sa drugih egipatskih mumija.
Kako stručnjaci objašnjavaju otkrivanjem "molekularnog potpisa" raka, postoji mogućnost o otkrivanju novih informacija vezanih za evoluciju raka koje bi kao krajnji ishod doprinele njegovom boljem razumevanju i lečenju. Dalja istraživanja bi takođe mogla da utvrde uzrok raka zadnjeg dela ždrela, kao npr. da li je povezan sa virusnom infekcijom ili genetikom.
Da li je baš toliko tajanstvena?
Za Tajanstvenu damu se pretpostavlja da je pronađena u kraljevskim grobnicama u Tebi, za čije pokojnike se zna da su predstavljali samu elitu te regije. Otkrivena je ranih 1800-ih i datuje se u I vek pre nove ere. Vremenu kada je Kleopatra bila kraljica, a grad Teba centar zbivanja.
U Varšavu u Poljskoj stže 1826. godine, u periodu najvažnijih otkrića iz egipatske Doline kraljeva. A danas kada se njom ne bave interdisciplinatni timovi istraživača, stoji izložena u Narodnom muzeju u Varšavi.
Tokom prošle godine, pregled tomografijom je otkrio da je pokojnica u trenutku smrti imala između 20 i 30 godina, kao i da je bila u 26. do 30. nedelji trudnoće.
Utvrđeno je da je telo bilo pažljivo umotano u tkanine i sahranjeno sa bogatim kompletom amajlija koje su je prema staroegipatskom verovanju pratile u zagrobni život, kako piše Journal of Archaeological Science.
CT skener je potom utvrdio da se njen fetus nalazio u donjem delu male karlice i delimično u donjem delu velike karlice te da je mumificiran zajedno sa majkom. Ali sem obima glave koji je iznosio oko 25cm, nisu mogli ništa detaljnije da kažu o njemu.
Egiptolozi za sada nemaju definitivan odgovor na pitanje zašto nije izvađena iz materice i samostalno mumificirana, kao što je slučaj sa drugim poznatim primerima mrtvorođene dece. Za sada sve je formirano na osnovu hipoteza. Ali za razliku od bebe, srce, pluća, jetra i creva zajedno sa želudcem su uklonjeni iz tela pokojnice.
Poznato je da fetus nije imao ime, iako je prema verovanjima drevnih Egipćana, ime bilo važan deo ljudskog bića. Stoga se smatra da su drevna verovanja predviđala da u zagrobni život nerođeno detete mora da ide u podzemlje kao deo svoje majke.