Ajahuaska je halucinogeni napitak koje su Inke koristile vekovima unazad, a nova istraživanja pokazuju da neki njeni sastojci imaju svojstvo antidepresiva.

Pre pet stotina godina, dvoje dece iz drevnog naroda Inka bilo je predodređeno za žrtvovanje. Oni su popili specijalni umirujući napitak čiji sastav je do dan-danas ostao nepromenjen.
Sada su u mumificiranim ostacima kose i noktiju otkriveni tragove supstance koja im je najverovatnije umirivala anksioznost.
NA TELIMA SU PRONAĐENI TRAGOVI HALUCINOGENIH OPIJATA
Dve mlade žrtvi su najverovatnije bili devojčica i dečak, starosti otprilike između 4 i 8 godina. Popili su tečnost koja im je popravljala raspoloženje i umirivala ih u danima i nedeljama pre nego što su ritualno ubijeni i sahranjeni na planini Ampato u Peruu, kako se navodi u novoj studiji.
Tela mladih ljudi u sebi su sadržala sastojke ajahuaske, tečne mešavine poznate po svojim halucinogenim efektima, kažu bioarheološkinja Dagmara Soča sa Univerziteta u Varšavi i njene kolege. Analize su se fokusirale na kosu sa prirodno mumificiranog tela devojčice i nokte sa delimično mumificiranog tela delaka.
Iako se u tim ostacima nisu pojavili nikakvi molekularni znaci jakih halucinogena ajahuaske, tim je pronašao tragove harmina i harmalina, hemijskih proizvoda lijane 'Banisteriopsis caapi', koja se koristi prilikom pravljenja ajahuaske, izvestila je Sočina grupa istraživača u junu za "Žurnal arheoloških nauka: Izveštaji o ajahuasci". 'Banisteriopsis caapi' pojačava snagu drugih halucinogenih sastojaka.
VEROVALO SE DA ŽRTVE POSTAJU IZASLANICI BOGOVA
Nedavna istraživanja na glodarima pokazuju da rastvori koji sadrže harmin utiču na mozak slično kao i neki antidepresivi. "Ovo je prvi dokaz da je 'Banisteriopsis caapi' mogao da se koristi u prošlosti zbog svojih antiderpesivnih svojstava", kaže Soča.
Dok se dato istraživanje bavi pitanjem da li harmin može smanjiti depresiju ili anksioznost kod ljudi, arheološkinja Kristin van Pul sa Univerziteta Misuri u Kolumbiji, misli da postoji mogućnost da je harmin korišćen namerno. Španski dokumenti, napisani nakon pada carstva Inka, govore o tome da je alkohol korišćen za smirivanje onih koji će biti žrtvovani, tako da su možda upotrebljavani i drugi opijati, navodi Van Pul, koja nije bila deo Sočinog tima.
"Uslovno rečeno, Inke su shvatale da bi Banisteriopsis caapi mogao da smanji anksioznost kod žrtava", kaže Van Pul.
Španski hroničari su možda pogrešno pretpostavili da su žrtvovane Inke pile popularno kukuruzno pivo poznato kao 'čiča', a ne Banisteriopsis caapi napitak, sumnja Soča. U molekularnim analizama tela dece koja su pronađena na planini Ampato nisu se pojavili dokazi o konzumiranju alkohola. Da je alkohol konzumiran neposredno pre žrtvovanja, ostao bi neotkriven u testovima istraživača.
Određeni tragovi takođe ukazuju na to da su oba deteta žvakala listove koke u nedeljama koje su prethodile njihovoj smrti. Španski pisani izveštaji opisuju široku upotrebu listova koke tokom spiritualnih obreda Inka. Ti događaji su uključivali ritualno žrtvovanje dece i mladih žena, za koje se verovalo da su posle smrti postajali izaslanici bogova u koje je verovalo lokalno stanovništvo.
ŽRTVOVANJEM DECE SU INKE MOŽDA PRIZIVALE KIŠU
Žrtvovana deca su pronađena tokom ekspedicije 1995. godine, u blizini vrha planine Ampato. Bilo bi potrebno najmanje dve nedelje, a verovatno i nekoliko meseci da žrtve ovih rituala pređu put od svojih domova, gde god da su se oni nalazili, do glavnog grada Kusko, mesta na kom su se vršile zvanične ceremonije, a zatim do planine Ampato, kaže Soča.
Davanje umirujućeg pića Banisteriopsis caapi toj deci, kao i listova koke za žvakanje, nije iznenadilo arheologa Lidija Valdeza sa Univerziteta u Kaljariju, koji nije učestvovao u novoj studiji. Deca možda nisu razumela da će umreti, ali su morala da izdrže surovost i odvojenost od porodica tokom dugog putovanja, kaže on.
Valdez sumnja da se planina Ampato prvobitno zvala 'Kampato', što je reč koja na jeziku Inka znači 'žaba'. Andski narodi, poput Inka, povezivali su žabe sa vodom ili kišom.
"Planina je verovatno bila povezana i sa vodom ili kišom, a deca su se možda žrtvovana kako bi im planinski bogovi da im pošalju vodu", kaže on.