Svako od nas se zapita kako li su naši preci izgledali, naučnici se trude da nam rekonstrukcijama i interdisciplinarnim istraživanjima otkrivaju tajne izgleda naših drevnih predaka.

Naučnici nas sa vremena na vreme iznenade rekonstrukcijama lica drevnih stanovnika Zemlje. Rezultati ovih rekonstrukcija su gotovo uvek senzacionalni,a ponekad ne daju rezultate kakvim smo se nadali.
Lica su rekonstruisana na osnovu arheoloških ostatataka pronađenih u vremenskom rasponu od oko 40000 godina.
Forenzičke tehnike koje se koriste u ove svrhe počinju sa tačnom 3D replikom originalne lobanje koja je prethodno skenirana, štampana, a zatim ručno modelovana tako da odražava strukturu kostiju i debljinu tkiva na osnovu porekla, pola i procenjene starosti osobe u trenutku smrti. Studije genoma drevnih evropskih populacija omogućavaju da se upotpuni rekonstrukcija sa tačnim procenama boje kože, kose i očiju.
Drevne stanovnike, svakog od njih po nekokoliko meseci, je vraćao u život Oskar Nilson, arheolog i vajar koji je rekonstruisao lica mnogih pojedinaca u istoriji, uključujući 1.200-godišnju peruansku plemkinju i 9.000-godišnju tinejdžerku iz Grčke.
Peruanska plemkinja
Zora, tinejdžerka iz Grčke
Najstariji starosedeoci Engleske su neandertalka i čovek ranog modernog doba. Njihove rekonstrukcije lica zasnovane su na ostacima iz drugih delova Evrope, ali artefakti pronađeni u oblasti Brajtona pokazuju da su oboje bili lokalni stanovnici od pre nekih 40.000 godina.
Lokalci iz Brajtona
Pet pojedinaca su pravi "lokalci", forenzički rekonstruisani na osnovu lobanja iskopanih u okolini Brajtona. Najmoderniji "lokalac", čovek od 40 godina iskopan tokom izgradnje zgrade 1980-ih, datira iz anglosaksonskog perioda.
Čoveka sa Ditčling Rouda
Čovek sa Staford Rouda, odrasla osobom iz saksonske ere koja je verovatno umrla od užasnog apscesa na licu čija je infekcija verovatno bila groteskno natečena u vreme njegove smrti.
Neolitska populacija kojoj je pripadala 5.600 godina stara žena Vajthouka je imala svetliju kožu i tamnije oči od ranijih stanovnika Britanije, kao što je i čuveni čovek Čedar. Ali su bili tamniji od čoveka iz Ditčling Rouda, koji je stigao na ostrvo u prvom talasu stanovnika svetle puti i svetlih očiju iz kontinentalne Evrope pre oko 4.400 godina.
Žena iz Vajthouka
Čovek Čedar
Žena iz kamenog doba iz Švedske
Oko 4.000 godina, ova žena je neometano ležala u kamenom obloženom grobu usred šuma severoistočne Švedske. Stiglaje dotle verovatno prateći migracije životinja kroz drveće i duž reke. Kada je umrla u svojim tridesetim godinama od nepoznatog uzroka, sahranjena je i to sa dečakom, možda sinom, koji je - procenjuje se - imao oko sedam godina.