Novi zavet opisuje Vitsaidu kao mesto na obali Galilejskog mora (Kineret), gde su se rodili trojica Isusovih apostola – Petar, Andrija i Filip.

Tim izraelskih i američkih arheologa otkrio je zid bez vrata koji je mogao biti izgrađen kako bi skrivao istaknutu hrišćansku baziliku iz petog veka. I dok razlog skrivanja zida, kao i identitet graditelja, ostaju misterija, istraživači kažu da sada mogu biti sigurni da će bazilika biti identifikovana kao izgubljena crkva apostola u Vitsaidi, koju u hronikama pominje bavarski biskup Vilibald koji je to područje posetio tokom svog hodočašća 724. godine nove ere.
Novi zavet opisuje Vitsaidu kao mesto na obali Galilejskog mora (Kineret), gde su se rodili trojica Isusovih apostola – Petar, Andrija i Filip. Prema jevanđeljima, Isus je tamo učinio neka od svojih čuda, piše The Jerusalem Post.
..."Kada su se vratili, apostoli su ispričali Isusu sve šta su uradili. On ih je zatim poveo sa sobom i povukli su se u grad koji se zove Vitsaida. Kada je narod saznao za to, pošao je za njim, i on ih je dočekao, i govorio im o Carstvu Božijem, i isceljivao one koji su trebali da se izleče", stoji u jednom odlomku iz Jevanđelja po Luki.
Više od veka istraživači su davali predloge koja arheološka nalazišta bi se mogla identifikovati kao izgubljeni grad, uključujući brdo poznato kao a-Tel u parku Jordan koje je iskopao prof. Rami Arav sa Univerziteta Omaha, Nebraska.
Međutim, drugi tim arheologa sa Kineret instituta za arheologiju Galileje pri Univerzitetu Kineret, predvođen prof. Mordekai Avijam i prof. Stiven Notli, istražuju područje poznato kao Beit HaBek (al-Araj) na severnoj obali Kinereta, prema Vilibaldovom opisu.
"A odatle su otišli u Vitsaidu, rezidenciju Petra i Andreje, gde se sada nalazi crkva na mestu njihove kuće", napisao je biskup dok je putovao obalom Kinereta. "Ostali su tamo tu noć, a sledećeg jutra su otišli u Horazin, gde je naš Gospod oterao demone".
Nekoliko decenija kasnije, region je pogodio veliki zemljotres, a i vladajuća dinastija se promenila. U periodu koji je usledio, izgubljena su mnoga hrišćanska mesta, kao i sećanje na njihovu tačnu lokaciju.
"Krajem 19. veka, al-Araj je već bio poznat kao snažan kandidat za Betsaidu", rekao je Avijam. "Pre pet godina odlučili smo da detaljnije proverimo lokaciju i počeli smo sa iskopavanjima. Ubrzo smo otkrili sloj koji datira iz Isusovog vremena, otkopavajući kuće, grnčariju, novčiće i tako dalje. Od samog početka, neki nalazi - kao što su delovi mozaika - su nam ukazivali na to da negde mora da postoji crkva.
Several centuries ago, a doorless wall might have been erected for the purpose of hiding a prominent 5th-century#Christianbasilica, the lost Church of the Apostles,#Israeliand American archaeologists say.
— The Jerusalem Post (@Jerusalem_Post)October 24, 2021
Report by@RossTercatinhttps://t.co/UnAA1nuVK6
Avijam je naglasio da im je, s obzirom na poznatu Vilibaldovu hroniku iz 8. veka, bilo važno da lociraju crkvu.
"Želeli smo da dokažemo priču", primetio je on, dodajući da su, pošto se al-Araj nalazi na obali jezera, dok je A-Tel udaljen nekih dva kilometra, mislili da je to ubedljivije mesto za novozavetno naselje.
Zaista, otkrivena je velika bazilika, od oko 27x16 metara.
"Pronašli smo mozaike, dva natpisa, apside, sve datira iz vizantijskog perioda", rekao je Avijam. "Crkva je podignuta krajem petog ili početkom šestog veka i verovatno je ostala u upotrebi do osmog veka."

Tokom poslednje sezone iskopavanja – koja je završena prošle nedelje – arheolozi su iskopali ono za šta pretpostavljaju da su spoljni zidovi crkve. Međutim, bili su iznenađeni kada su utvrdili da, iako su zidovi ostali čitavi do visine od oko jednog metra, nije otkriven nijedan ulaz.
"Postoje samo dva objašnjenja za ovu strukturu", rekao je Aviam. "Moguće je da je zid pripadao kasnijoj građevini izgrađenoj na zemljištu crkve. Znamo da je u periodu krstaša u 13. veku na tom mestu radila fabrika šećera. Možda je zid bio povezan sa njom."
Međutim, drugi predlog otvara još misterija.
"Može biti da je neko odlučio da podigne zid oko ostataka ove važne crkve da je sačuva ili da je zakopa", primetio je Avijam.
Prema rečima arheologa, nakon što je zemljotres uništio crkvu i pošto nijedna hrišćanska zajednica nije živela u njenoj blizini niti je posećivala, moguće je da je neko želeo da zaštiti ostatke građevine.
Sledeće godine, arheolozi nameravaju da kopaju dalje, kako bi došli do temelja, što će im verovatno omogućiti da datiraju zid. I možda da odgovore na neke od misterija.