Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Lokalitet stariji od Stounhendža: Kod Šapca otkriveno praistorijsko kružno svetilište

U Desiću kod Šapca, otkriveni su ostaci praistorijskog svetilišta.

  Izvor: Momir Cerović/Narodni muzej Šabac

U Pocerskoj šumi, svakog leta čuju se zvuci ašova, budaka, motika i arheološkog alata. Na bedemu koji se najbolje može videti iz vazduha, i do kojeg se može doći samo peške, ove godine, otkriveni su delovi palisadnog rova sa jamama od masivnih drvenih stubova. 

Možda će vas zanimati i:

"Ta drvena palisada, ti bedemi, koji se grade od zemlje i nasipaju oko palisade, to je ono što je ovde posebno zanimljivo i posebno interesantno, naravno, tu su i pokretni arheološki nalazi na osnovu kojih mi sve ovo datujemo, a datujemo negde u vreme kraja kamenog doba i početka metalnog doba", kaže arheolog Momir Cerović za RTS.

Na lokalitetu Šančina do sada je otvoreno 12 sondi, čija je površina oko 220 metara kvadratnih.

"Bedem je na ovom delu visine 2,5 metra, međutim, on je bio znatno i viši, ali 6.000 godina i erozija su učinili svoje da tu dođe do sleganja i da sada bude znatno niži", ističe Darko Bošković, apsolvent arheologije.

Lokalitet Šančina

Selo Desić i arheološki lokalitet Šančina pripada praistorijskoj kulturi iz doba eneolita, (bakarnog doba) koje je trajalo od 4300-4000. godine pre nove ere, na području Cera.

Oblik praistorijskog bedema u Pocerini koji je izgrađen kamenim i koštanim alatom najsličniji je, kažu arheolozi, rondeli u Engleskoj, ali je od Stounhendža stariji više od 1.500 godina.

"Ovaj lokalitet je jedinstven po toj arhitekturi, dakle 25 metara prečnik je ovog centralnog kružnog objekta, koji je po samom rubu imao taj zemljani nasip, zemljani bedem, nasut oko drvene palisade, a oko svega toga ide jedan šanac, šest metara dubok, a oko šanca, drugi zemljani prsten", dodaje arheolog Momir Cerović.

Šančina u Desiću, najverovatnije, nije služilo za svakodnevni život, već pre moglo imati neki kultni karakter, a ne isključuje se ni varijanta solarne opservatorije, kako su objašnjene slične rondele po Evropi.

Lokalitet Šančina, praistorijsko utvrđenje na području sela Desić, prvi put je sondiran 1967. godine, kada je arheolog Narodnog muzeja Šabac, Milivoje Vasiljević, započeo istraživanja. Sa temeljnim iskopavanjima nastavilo se 2017. godine, pod rukovodstvom Momira Cerovića, arheologa i muzejskog savetnika šabačkog Muzeja.

Ovog leta na arheološkom lokalitetu angažovano je više radnika nego prethodnih godina i sve je prilagođeno životu u prirodi, od umivanja do kuvanja kafe. 

(RTS/NG)

Možda će vas zanimati i:

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka