Arheolozi u Jerusalimu otkrili nekad raskošnu banket salu koja je najverovatnije pre 2000 godina primala veoma važne goste.
Arheolozi su u Jerusalimu otkrili nekad raskošnu banket salu koja je najverovatnije pre 2000 godina primala veoma važne goste koji su bili na putu da posete obližnju Hramovnu goru.
Sala je imala dve odaje odvojene hodnikom u kom se nalazila veličanstvena fontana, korintskim stubovi, kao i sale u kojima su pripadnici visokog društva mogli da ručaju na drvenim sofama, smatraju stručnjaci, a prenosi Daily Mail.
Arheolozi pretpostvaljaju da je ova građevina prethodno možda bila neka javna ustanova, možda gradska kuća, pre nego što je podeljena u tri odaje i pre nego što je dodat bazen ili ritualno kupatilo.
Danas se sala nalazi ispod muslimanske četvrti u Jerusalimu, a pristupa joj se tunelom koji prolazi duž zapadnog boka Hramovne gore.
Stručnjaci smatraju da je zgradom u to vreme uglavnom upravljalo jevrejsko rukovodstvo grada, ali da su u njoj možda dočekivali i paganske goste.
Šlomit Veksler-Bdolah, koja je rukovodila iskopavanjem, rekla je da zgrada datira otprilike između 20. i 30. godine nove ere.
"Ovo je bez sumnje jedna od najveličanstvenijih javnih zgrada iz Perioda Drugog hrama koja je ikada otkrivena izvan zidina Hramovne gore u Jerusalimu. Zgrada, koja je stajala duž ulice koja vodi do Hramovne gore, korišćena je najverovatije za javne funkcije", rekla je Veksler-Bdolah.
Jedna od dve odaje ove zgrade otkrivena je 1867. godine, ali tek nedavno je pronađena i druga, zajedno sa hodnikom.
Iskopavanjem je otkriveno da sala, koja je sada otvorena za javnost, nije bila u upotrebi od 7. veka.
"Posetioci lokaliteta sada mogu da vide raskoš ovog mesta: dve bočne odaje služile su kao ukrašene prijemne prostorije, a između njih je bila veličanstvena fontana", rekla je dr Veksler-Bdolah.
"Smatramo da su sobe za goste, koje su takođe služile i za ručavanje, imale drvene sofe koje nisu sačuvane."
Na tim sofama gosti bi mogli da se zavale i uživaju, sledeći običaj Rimljana i Grka pre njih.
Dvorana za bankete takođe je bila ukrašena pilastrima i nosećim stubovima koji su na vrhu imali korintske kapitele.
Ova svečana sala od sada je u redovnoj turističkoj ponudi i posetioci Jerusalima će moći da je obilaze kada dođu u posetu ovom gradu.
Hramovna gora
Hramovna gora je sveto mesto za tri glavne svetske religije: hrišćanstvo, islam i judaizam.
To je nekadašnje mesto Prvog hrama, poznatog i kao Solomonov hram, gde se čuvao Kovčeg zaveta pre nego što su Vavilonci srušili zgradu.
Na tom mestu je sagrađen skromni Drugi hram, poznat i kao Irodov hram, bio je jevrejski sveti hram, koji se nalazio na Hramovnoj gori u Jerusalimu, između oko 516. godine prije n. e. i 70. godine n. E., a koji je uništen od strane Rimljana.