Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Misterija noćnih slika: Zbog čega sanjamo?

Jeste li, recimo, ikada sanjali da slažete slagalicu?

  Izvor: Foto: Shutterstock

Snovi se sastoje iz velikog broja vizuelnih slika i mogu delovi prilično nelogično, što ih čini odličnim načinom da problem sagledamo iz drugačijeg ugla, smatra Dirdre Baret, harvardski psiholog.

„Sanjanje je, zapravo, samo razmišljanje, ali u drugačijem stanju nego dok su nam oči otvorene“, istakla je ona na jednom naučnom skupu 2010. godine. „U kakvom god da smo stanju, još uvek razmišljamo o istim stvarima.“

Saznajte: Zašto u snovima trčimo sporije?

Iako su snovi možda vremenom evoluirali i danas imaju drugačiju svrhu, oni još uvek imaju dvostruku ulogu – da pomognu mozgu da se „restartuje“ i da reši neki problem.

I sama teorija o tome zašto sanjamo morala da bi da prođe kroz svojevrsnu evoluciju, veruje Baretova. Većina ovih teorija nije prošla kroz takvu promenu.

Recimo, Sigmund Frojd je smatrao da snovi postoje kako bismo u njima ispunili želje. Međutim, takvo zadovoljenje potreba u svetu snova nam ne bi moglo pomoći u stvarnosti, što je ključni trenutak u svakoj evoluciji, ističe ona.

„Što duže nešto postoji u istoriji evolucije, to je veća verovatnoća da će imati sve više funkcija“, kaže Baretova i podseća na činjenicu da REM faza kod sisara postoji već 220 miliona godina.

Pročitajte: Šta bi bilo da ne moramo da spavamo?

Ona je istraživala rešavanje problema kao moguću funkciju snova deset godina i primetila više takvih slučajeva. U jednom od svojih eksperimenata, ona je studentima zadala zadatak i zamolila ih da ga reše u snu. Reč je o lakim pitanjima, a instrukcije su zahtevale od studenata da se koncentrišu na ove zadatke pre polaska na spavanje. Na kraju nedelje, polovina učesnika istraživanja je sanjala da rešava zadatak, a četvrtina je došla do tačnih odgovora!

Dakle, makar u slučaju da su problemi laki, oni su rešivi u snu.

Baretova ističe da je u svom istraživanju našla primere rešavanja gotovo svake vrste problema – od matematičkih zadataka do umetničkih. Zanimljivo, većina se bazirala na potrebi da se problem vizualizuje.

Pogledajte: Zašto neki ljudi pamte svoje snove, a drugi ne

„Mislim da su se snovi REM faza verovatno razvili tako da koriste mnogim stvarima koje zahtevaju razmišljanje. To je samo dodatno vreme za razmišljanje, tako da bilo koji zadatak tada može biti rešen, ali je ovo vreme za razmišljanje veoma 'vizuelno vreme' i oslobođeno asocijacija, pa smo evoluirali tako da snovi pomažu da rešimo baš takve probleme“.

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka