Skrivena lepota kamena, koji šutiramo ili istresamo iz obuće, može biti otkrivena polarizacionim mikroskopom.
Izvor: Foto: KRISTINA ŠARIĆ
Ta lepota, skrivena u svakodnevnom susretu s kamenom, ukazuje se kada se kamen savršeno ispolira i istanji do sasvim tanke pločice koja je u stanju da propušta svetlost, to jest kada se napravi petrografski preparat. U polarizacionom mikroskopu petrografski preparat (stena) pretvara se jedinstven kaleidoskop Zemlje u svoj svojoj veličanstvenosti. Kroz uzorak se propušta linearno polarisana svetlost i čarolija počinje da se odigrava pred našim očima. Svaki mineral u steni igra sebi svojstven ples s tom svetlošću i kada koraci tog plesa dospeju do našeg oka, postajemo svedoci izuzetnih prizora.
Polarizaciona mikroskopija koristi izvor bele svetlosti od koje se pomoću polarizatora dobija zrak linearno polarisane svetlosti. Propuštanjem takvog zraka kroz petrografski preparat (minerale) doći će najčešće do prelamanja tog zraka na dva nova, koji će se kroz mineral kretati različitom brzinom i vibriraće u različitim pravcima. Interferencija ova dva zraka, koja se dešava njihovim izlaskom iz minerala, markirana je takozvanim interferentnim bojama, a one se opažaju tek kada se iznad preparata uključi analizator, koji se nalazi između preparata i našeg oka. Te boje su glavni koraci u plesu kamena (minerala) i svetlosti.
S jedne strane, ovi prizori predstavljaju izvor važnih naučnih informacija, dok s druge strane, pružaju autentičan estetski doživljaj koji raspiruje maštu posmatrača i nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Kaleidoskop Zemlje u svoj svojoj veličanstvenosti: Kamenje pod mikroskopom
Preparat stene koji je nekako zalutao kod nas. Vidimo da je stena magmatskog porekla, da je nastala hlađenjem rastopa ispod površine Zemlje i da sadrži pirkosene (žuta boja). Ostalo nam je još uvek
tajna.
Serpentin je mineral od koga je dominantno izgrađena stena serpentinit. Foto: Kristina Šarić
Foto: Kristina Šarić
U metamorfnim procesima neretko se formiraju krupni kristali, tzv. porfiroblasti. Oni mogu biti centimetarskih dimenzija, kao i ovaj žuti staurolit. Ovaj mineral nastaje na račun gline, pa tako pružainformaciju o steni koja se metamorfisala, protolitu koji je bio stena sedimentnog porekla. Niz dijagonalu
se 'sankaju' šarene liske biotita i sivi i beli kristali kvarca. Foto: Kristina Šarić
Kristali mrkozelenih biotita i sivih plagioklasa započeli su kristalizaciju još ispod površine Zemlje, što je trajalo sve vreme tokom uspinjanja magme ka površini. U trenutku izlivanja hlađenje magme bilo je trenutno
i ostatak nije uspeo da se iskristališe, već je obrazovao crnu osnovnu masu. Foto: Kristina Šarić
Ovaj prizor u steni može se objasniti fizičkim odlikama hornblende, minerala u čijem se središtu nalazi srce. Po pravcima cepljivosti došlo je do sekundarne izmene i raspadanja ovog minerala, pri čemu je razoreni deo zadobio oblik srca.
Foto: Kristina Šarić
Foto: Kristina Šarić
Foto: Kristina Šarić
Foto: Kristina Šarić
Ljuštura makrofosila s mikrofaunom urgonske starosti (oko 130–210 miliona godina). Foto: Kristina Šarić