Na jugu Hercegovine na području južno-dinarskog krša, u Popovom polju, u blizini grada Ravno, 12 kilometara vazdušne udaljenosti do Jadranskog mora, nalazi se najveća pećina u Bosni i Hercegovini.
Prva u svetu po biodiverzitetu, sa ukupnom dužinom kanala od 7.014 metara i 1.800 metara uređenih staza, pećina Vjetrenica je od 1952. godine je zaštićeni spomenik prirode, a od 1965. se nalazi u kategoriji specijalnih geoloških rezervata.
Pećina je dobila imen po snažnogm "vjetru" koji se oseti već na ulazu u pećinu. Šta se ustvari dešava? U pitanju je strujanje vazduha, kojim se izjednačava stalna unutarašnja i promenljiva spoljašnja temperatura. Na topografskoj površini iznad Vjetrenice nalaze se duboke pukotine kroz koje leti ulazi topao vazduh, hladi se i izlazi na glavni ulaz pećine. Brzina vetra leti iznosi i do 13 m/s, a prosečna godišnja temperatura iznosi 11,6°C.
Vjetrenica je hidrološki aktivan protočni speleološki lokalitet sa čak 4 vodena toka, i više desetina manjih periodičnih tokova sa podzemnim jezerima.
Od ulaza u Donju Vjetrenicu, pa dalje, mogu se videti dva jezera i glavni kanal prekriven kaskadnim kamenicama, koje vode do Zlatne dvorane koja se smatra simbolom Vjetrenice.
U Vjetrenici živi bogat "pećinski" svet, u kojem je zabeleženo gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih je 37 prvi put pronađeno i opisano na ovom mestu.
Među mnogim arheološkim pronalascima nalaze se i ostaci pećinskih medveda i ceo skelet leoparda koji se danas nalazi u Zemaljskom muzeju. U pećini su pronađeni ostaci života ljudi o čemu svedoče crteži čija starost se procenjuje na 10.000 godina.