Zigurati, svedoci prošlosti Mesopotamije

U vreme kada su se gradile prve egipatske piramide, između 2900. i 2350. godine pre naše ere, u „kolevci civilizacije“ nicale su slične građevine.

Izvor: Foto: Profimedia

Ove građevine su imale i praktičnu svrhu – kada su poplave pogađale Iransku visoravan, sveštenici su na njihovim vrhovima mogli da se sklone od vode. Pored toga, do svetilišta nije bilo lako doći jer su do njih vodila tri reda stepenica koje su stražari čuvali kako bi sačuvali tajne rituala sprovođenih na vrhu zigurtata.

Svaki zigurat bio je deo većeg kompleksa u kojem se nalazio veliki broj kupatila, stambeni prostor, skladišta, dvorište, a oko ovog kompleksa gradio se i širio grad. Sumerani su verovali da je zigurat svojevrsni most između neba i zemlje i da bogovi, kada borave na Zemlji, posećuju hramove na vrhovima zigurata. Iz tog razloga su u ove građevine mogli da uđu samo kraljevski službenici i sveštenici.

Vidi opis

Zigurati, svedoci prošlosti Mesopotamije

Skloni opis

PODELI

Pogledaj slike

Izvor: ProfimediaBr. slika: 4 1 / 4

Izvor: ProfimediaBr. slika: 4 2 / 4

Izvor: ProfimediaBr. slika: 4 3 / 4

AD

Izvor: ProfimediaBr. slika: 4 4 / 4

Najstarijim ziguratom se smatra onaj u Tepe Sialku, u Kašanu, jer je utvrđeno da je sagrađen veoma rano u trećem milenijumu pre naše ere. Jedan od najbolje očuvanih nalazi se u Čoka Zanbilu, na teritoriji današnjeg zapadnog Irana, a on je, pored brojnih previranja u minulim milenijumima, preživeo i Prvi zalivski rat osamdesetih godina XX veka, u kojem su uništena brojna nalazišta.

Ipak, najpoznatiji je Veliki zigurat Ura, južno od Bagdada, koji je podignut u čast bogu Meseca Nani. On je u velikoj meri očuvan, a jedan njegov deo je rekonstruisan, pa je danas jedini veliki objekat iz vremena Ura koji se može videti.