Zamislite surovu džunglu ili pustinju. Potom zamislite grad usred tako okrutne prirode.
Zatim zamislite kako izgleda život na takvom mestu - bez vode, sunčeve svetlosti ili pod neprestanim udarima sunca, u strahu da će aktivni vulkan koji je u blizini eruptirati...
Povezane vesti
-
Galerije |
01. Jan 2015.
Zbog čega lava vulkana na Javi ima plavi odsjaj?
0
Predstavljamo vam deset gradova u kojima ljudi svakodnevno ratuju protiv najmoćnijeg neprijatelja - prirode!
9 mesta koja priroda nije želela da naselimo
Ovo mesto izgrađeno je prvobitno kao železnička stanica i to 1917. godine. U mestu postoji samo jedna prodavnica, koja radi samo u periodu kada kroz stanicu prolazi voz. Kuk se nalazi u sušnoj regiji, tako da je gajenje voća i povrća praktično nemoguće, pa vozovi snabdevaju ovaj grad neophodnim namirnicama, uključujući i vodu. U Kuku trenutno živi četvoro ljudi. Foto: Profimedia
Na svetu ne postoji grad koji je na višoj nadmorskoj visini od ovog, koji se nalazi na Andima u Južnoj Americi. Rudarski grad izgrađen je na glečeru, 5.000 metara iznad nivoa mora. Ono što motiviše ljude da žive u ovom udaljenom gradu jestu rudnici zlata. Foto: Profimedia
Antartik spada u najokrutnije mesto za život, kako za ljude, tako i za pingvine. Čak 98 procenata kontinenta se sastoji od leda, dok je 6 meseci godišnje potpuni mrak. Izvori hrane su oskudni, kao i flora i fauna. Na Antartiku nema stanovnika. Počevši od 1800. godine mnogi naučnici i istraživači provodili su vreme na ledenom kontinentu, a danas na ovom prostoru postoji 65 istraživačkih stanica. Foto: Profimedia
Pompeja je jedno od najpoznatijih arheoloških nalazišta na svetu . Nalazi se u blizini vulkana Vezuv, čija je erupcija 79. godine lavom prekrila i Pompeju i obližnji Herkulaneum. Preživelih nije bilo. Paradoksalno, lava je očuvala delić svakodnevnice Rimljana u tom periodu. Danas u Pompeja ima 25.671 stanovnika, iako se očekuje još pogubnih vulkanskih erupcija. Foto: Profimedia
Muli je mali grad koji se nalazi na Farskim ostrvima (između Norveške i Islanda) i ima ukupno četiri stanovnika. Ova ostrva prepoznatljiva su po nepredvidivim metereloškim promenama: oluje, kiše, sneg i magla su deo svakodnevnice. Vegetacija i prirodne sirovine su na granici prihvatljivosti, pa se stanovnicima ovog gradića namirnice donose helikopterom. Leti je tokom celog dana dan, dok su zime mračne. Zanimljiv je podatak da je struja uvedena u grad tek 1970. godine. Foto: Profimedia
Ovaj grad se smatra najhladnijim na svetu, a naseljava ga oko 1.500 stanovnika. Činjenica da su građani bili progonjeni upravo u ovu regiju dovoljno govori o kvalitetu života u njemu. Od septembra do marta samo pet sati dnevno sija sunce, dok je reka Jana, jedini izvor vode, najvećim delom godine prekrivena ledom. Stanovnici uglavnom gaje irvase, a na kvalitet života pozitivno utiču obližnji aerodrom i rečna luka. Foto: Profimedia
Grupu ostrva koja je 400 kilometrara udaljena od jugozapada Indije naseljava oko 328.500 stanovnika, dok pola miliona ljudi turistički poseti ovo mesto svake godine. Prema proračunima istraživača, Maldivi se neće još dugo nalaziti iznad vode. Zbog cunamija koji su sve jači i koji štetno utiču na ostrvsko tlo, očekuje se da će ova rajska ostrva potonuti. Foto: Profimedia
Ostrvo Java ima preko 120 miliona stanovnika i dvadeset i dva aktivna vulkana. Vulkanska planina Erapi eruptirala je šezdeset puta u poslednjih sto godina. Uprkos aktivnim vulkanima koji su odneli nebrojeno života, ono što stanovnike drži vezanima za ovo ostrvo jeste izuzetno plodna zemlja. Foto: Profimedia
Godine 1999, ovaj okrug naseljavalo je 281.800 ljudi, dok danas broj stanovnika premašuje dva miliona. Najteža okolnost jeste reka Šijang koja je skoro pesušila, a i sam položaj okruga između dve pustinje: Tenger i Badein Jaran. Preostalo zemljište svodi se na 10 metara kvadratnih. Svi ovi faktori upućuju na tragičnu realnost - okrugMinćin biće zbrisan sa lica Zemlje. Foto: Profimedia


