Ako ne budemo pazili, poljoprivreda bi mogla da nam uništi planetu. Evo kako da uzgajamo sve što nam treba sa manje hemikalija.
Reportažu pročitajte na:
Povezane vesti
-
Žuti Okvir |
05. Jun 2020.
Naš nađubreni svet: Evo kako da uzgajamo sve što nam treba sa manje hemikalija
0
Riskantni blagoslov
Oticanje veštačkog đubriva izaziva cvetanje toksičnih algi. Ovde vidimo kako su 2011. godine alge pokrile trećinu jezera Iri.
Kada je šou sa sirenama prvi put održan u Viki Vači Springsu na Floridi 1947. godine, kostimirane lepotice plivale su među njišućim busenjem morske trave zostere. Danas su alge koje se hrane veštačkim đubrivom sa farmi i travnjaka progutale najveći deo izvorne vegetacije.
Da bi imale bogat prinos, farmama je potrebno više azota nego što ga ima u zemlji. Na ovoj farmi u Viskonsinu oticanje veštačkog đubriva svedeno je na minimum sađenjem pojaseva lucerke između kukuruza i soje.
Copyright: Copyright Peter Essick 2011 All Rights Reserved
Jarkom narandžastom bojom na infracrvenom snimku označena su mesta na kojima na ovoj kukuruznoj njivi u Ajovi ima najmanje azota. Farmeri koriste ovakve snimke da bi tačno znali gde da nanesu đubrivo i izbegnu oticanje koje zagađuje vodene tokove.
Uzorak vode iz mrtve zone u Meksičkom zalivu potpuno je bez kiseonika u poređenju sa normalnim uzorkom.
Normalan uzorak vode.
Copyright: Copyright Peter Essick 2011 All Rights Reserved
Radnici na jednoj zadružnoj farmi blizu Šangaja posipaju đubrivo po zasađenoj ozimoj pšenici. Kina je i najveći proizvođač i potrošač veštačkog đubriva na svetu. Zbog loših iskustava sa glađu u prošlosti Kina okleva da ograniči upotrebu đubriva pa višak upotrebljenog azota iznosi i do 60 odsto.
Na ovoj farmi u Pensilvaniji za nađubravanje se koristi kokošji izmet. Pokretni kokošarnici svakog dana se premeštaju da bi se zemlja ravnomerno nađubrila i tako sprečilo oticanje viška u zaliv Česapik.
I dok veći deo sveta muku muči sa negativnim posledicama prekomerne upotrebe azotnog đubriva, afrički ratari ga nemaju dovoljno. Jedno od praktičnih rešenja je drvo Faidherbia albida, čije lišće, kao i bakterije u čvorićima na korenju, mogu da se koriste za nađubravanje tla.
Ova fabrika u Nigeriji jedina je u Podsaharskoj Africi koja proizvodi jeftino urea đubrivo. Neki naučnici smatraju da preterana upotreba veštačkog đubriva u ostalim delovima sveta ne bi trebalo da odvrati seljake u Africi od korišćenja njegovih prednosti za veću produktivnost useva.


















Tagovi