Oživljavanje izumrlih vrsta više nije samo predmet mašte. Ali koliko je to pametno?
Članak pročitajte na linku:
Povezane vesti
-
Životinje |
15. Dec 2020.
Oživljavanje izumrlih vrsta: Možemo. A da li bi trebalo?
0
Vraćanje u život
Bukardo ili pirinejski kozorog živeo je visoko u Pirinejima pre nego što je 2000. godine iščezao iz prirode. Tri godine kasnije istraživači su pokušali da kloniraju Seliju, poslednjeg bukarda. Ali klon je uginuo svega nekoliko minuta po rođenju. (Foto: Preparirani primerak, Pokrajinska uprava Aragonije, Španija.)
Milijarde ovih ptica nekada su prekrivale nebo istočnog dela Severne Amerike. Marta, poslednji primerak, uginula je u zoološkom vrtu u Sinsinatiju 1914. godine. Genetičari sada misle da mogu da „ožive” ovu vrstu. (Foto: Preparirani primerak, Nacionalni prirodnjački muzej Smitsonijan u Vašingtonu.)
I pored toga što je ličio na vuka i što su ga nazivali čak i tasmanijskim tigrom, ova životinja je zapravo bila torbar u srodstvu sa kengurima i koalama. Potpuno je istrebljen lovom do 30-ih godina prošlog veka. (Foto: Preparirani primerak, Američki prirodnjački muzej, Njujork)
Runasti mamuti povukli su se u istočni Sibir krajem ledenog doba, pre oko 10.000 godina, a zatim su izumrli. I redovni eksponati muzejskih diorama su kandidati za oživljavanje – sa slonicama kao surogat majkama. (Foto: Rekonstrukcija, Prirodnjačka galerija, Kraljevski muzej, Viktorija, Britanska Kolumbija)
Sabljasti tigar je izumro posle ledenog doba; paleontolozi nisu sigurni šta je bio uzrok njegovog izumiranja. Ovoga na slici „oživeo” je poznati lutkar Džim Henson: to je kreacija njegove lutkarske radionice Creature Shop. (Foto: Lutkarski eksponat, Muzej Džordža Pejdža u La Brea Tar Pitsu, Los Anđeles)
Šta bismo radili sa mamutima ako bismo uspeli da ih kloniramo? Biolog Sergej Zimov ima predlog. Treba ih pustiti u Park iz pleistocena, prirodni rezervat koji je on osnovao u severoistočnom Sibiru 1996. godine. Zimov smatra da su mamuti i drugi krupni biljojedi iz ledenog doba održavali sibirsku stepu koja ih je hranila. Oni jesu jeli travu, ali su je i đubrili, a svojim kopitastim rožnatim navlakama preoravali zemljište. Konji, bizoni i drugi naseljeni biljojedi već pretvaraju tundru sa mahovinom u travnato zemljište, koje bi moglo biti dom za mamuta. (Ilustracija: Raul Martin. Izvori: Sergej Zimov, Severoistočna naučna stanica; Nikita Zimov, Park iz pleistocena)
Tagovi