Kamenje je najčešće zanemaren deo pejzaža. Ipak, neki od ovih nemih divova bili su svedoci važnih događaja u istoriji i postali svojevrsni simboli...
Najpoznatiji kamenovi i stene na svetu
Kaba, građevina kockastog oblika, jedno je od najsvetijih mesta za islamske vernike. U istočnom delu ove građevine nalazi se crni kamen koji je po predanju celivao prorok Muhamed. Mnogo je rasprava o poreklu ovog kamena. Prema islamskom predanju, Crni kamen je pao iz raja, dok pojedini smatraju da je reč o meteoritu. Pravo poreklo, međutim, još uvek nije utvrđeno.
Reč je o krečnjačkom rtu koji se nalazi na ulazu u Sredozemno more. Godinama su za njim žudele kolonijalne sile, a vremenom je postao najznačajnije obeležje Gibraltara. On je najjužnija tačka kontinentalne Evrope.
Ova granodioritska ploča nosi zakone propisane u ime kralja Ptolomeja Petog (204. godina pre n.e.), i to na tri pisma: staroegipatskim hijeroglifima, demotskom pismu (uprošćenim hijeroglifima), i starogrčkom jeziku. Kamen iz Rozete je možda i najpoznatiji na ovom spisku jer su zahvaljujući njemu protumačeni egipatski hijeroglifi. Ovaj kamen, težak 760 kilograma, trenutno se čuva u Britanskom muzeju, gde je jedan od najposećenijih artefakata.
Mesto na kom se 1620. godine iskrcao Vilijam Bredford, koji je osnovao koloniju Plimut, jedan je od najvažnijih simbola američke istorije. Na kamenu koji se danas čuva u plimutskoj luci urezana je godina kada je "Mejflauer" stigao na američko tlo.
Ovaj komad plavog kamena, koji se nalazi u zidinama zamka u Irskoj, važan je pre svega zbog stare evropske legende. Po njoj, onaj ko poljubi ovaj kamen postaće izuzetno elokventan. Međutim, poljubiti ovaj kamen nije lako. Kako bi u tome uspeli, posetioci će morati da se izviju unazad, pridržavajući se za metalnu šipku. Inače, jedno istraživanje, sprovedeno 2011. godine, pokazalo je da turisti smatraju ovaj kamen najprecenjenijom atrakcijom u Evropi.
Najveća monolitna stena na svetu nastala je erozijom nekadašnjeg planinskog područja. Usamljena planina je zapravo peščana stena koja menja boju u zavisnosti od položaja sunca. Ova stena je, inače, svrstana u Uneskovu listu svetske baštine.