Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Trka između klimatskih promena i arheologa: Izgrađen da štiti od varvara, Hadrijanov zid danas ima novog neprijatelja

Autor HINA

Bio je granica Rimskog Carstva, a danas predstavlja najveću arheološku ostavštinu drevnog Rima u Velikoj Britaniji.

 Hadrijanov zid na travnatim brdima Izvor: Shutterstock

GOTOVO dva veka otkako je izgrađen Hadrijanov zid koji je trebalo da zadržati horde varvara, arheolozi na severu Engleske suočavaju se s novim neprijateljem - klimatskim promenama koje prete velikom bogatstvu predmeta iz rimskog doba. Hiljade vojnika i njihovih porodica živelo je uz 118 kilometara dug kameni zid koji se proteže od zapadne do istočne engleske obale.

Bio je granica Rimskog Carstva, a danas predstavlja najveću arheološku ostavštinu drevnog Rima u Velikoj Britaniji. Gradnja zida je započeta 122. godine u vreme vladavine cara Hadrijana na granici između Carstva i neosvojive Kaledonije, današnje Škotske.

Možda će vas zanimati i:

Rimski vojnici za sobom su ostavili ne samo drvene građevine, već i fascinantne ostatke iz svakodnevice koji današnjim arheolozima omogućavaju rekonstrukciju života na vetrovitom severu Carstva. Jedna takva ostavština je tvrđava Vindolanda, pedesetak kilometara udaljena od sadašnjeg Njukasla, nastalog iz rimske naseobine Pons Aelius na istočnom kraju zida.

"Velik deo krajolika kod Hadrijanovog zida sačuvan je ispod tresetišta i močvara, veoma mokrog i vlažnog tla, koje je štitilo arheologiju gotovo dva veka", rekao je Endru Birli, upravnik lokaliteta i izvršni upravitelj fondacije Vindolanda.

Zbog globalnog zagrevanja tlo se zagreva brže od vazduha

Tlo se sada zbog globalnog zagrevanja brže zagreva nego vazduh pa se dosad vlažna zemlja isušuje, a nastale pukotine propuštaju kiseonik. "Kada kiseonik dopre ovde, jako krhke stvari napravljene od kože, tekstila, drveta, pucaju, propadaju i bivaju zauvek izgubljene", rekao je Birli.

U krajoliku oko zida otkrivene su kamene i drvene građevine, kožne cipele i odeća, oruđe, oružje, a čak i rukom ispisane drvene pločice, što pruža uvid u to kako je rimski način života u Britaniji mogao da izgleda.

Manje od jedan posto zida arheološki istražen

Svega četvrtina nalazišta kod Vindolande je iskopana, a ta je tvrđava tek jedna od 14 njih pronađenih duž Hadrijanova zida, koji je na popis Uneskove Svetske baštine uvršten 1987. godine i jedna je od najpoznatijih turističkih atrakcija u zemlji.

"Manje od jedan posto Hadrijanova zida je arheološki istraženo, a dobar deo krajolika zaštićen mekom tresetnom zemljom. Upravo je taj krajolik je sada zaista ugrožen", dodao je.

Iza njega su izložene rimske cipele koje su pripadale svim rodovima, svim starosnim i društvenim skupinama, a reč je o tek malom uzorku od približno 5500 kožnih predmeta dosad pronađenih samo na toj lokaciji.

Zahvaljujući crnom, tresetnom tlu, mnogi predmeti su zadržali zadivljujući nivo detalja. "Fantastični su jer su u potpunosti promenili našu percepciju Rimskog Carstva i rimske vojske, od prvobitno muškog sveta sada znamo o ženama i deci koja trče naokolo", rekao je Birli.

"Bez ovih preostalih predmeta, ne bismo imali te informacije i takve su stvari sada ugrožene zbog klimatskih promena", dodao je.

Trka između arheologa i klimatskih promena

Kroz čitavu ovu godinu, održavaju se događaji povodom obeležavanja 1900 godina od početka gradnje zida. Birlej je rekao da je godišnjica prilika da se osmisli način kojim bi se osiguralo da zid i njegovi predmeti opstanu još 1900 godina. "Rimska vojska započela je jedan od najmasivnijih građevinskih projekata u celom Carstvu", rekao je.

"Izmenili su ovaj fantastičan ruralni krajolik oko mene, stvorivši Hadrijanov zid, barijeru posred srca zemlje", rekao je. Sada, umesto da brani rimsku Britaniju od Kaledonije na severu, započela je trka između arheologa i klimatskih promena.

"Možemo li saznati šta se događa s ovim nalazištima? Možemo li da intervenišemo gde je to moguće kako bismo ih zaštitili? I možemo li da spasimo materijale pre nego što zauvek budu izgubljeni?" zapitao se Birli.

Možda će vas zanimati i:

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Inicijalizacija u toku...

Najnovije

Priroda

Nauka